Dvosmislenost
Kao logička greška, dvosmislenost ili ekvivokacija podrazumeva korišćenje dvosmislenih termina, odnosno, iznošenje pogrešnog zaključka putem promene značenja reči ili fraze u okviru argumenta. Osoba koja to čini namerno ili nesmotreno menja značenje ključne reči, te se ta reč javlja u dva različita smisla u istom argumentu. Suština ove neformalne logičke greške jeste u prividu da je određena tvrdnja ispravna samo zato što ključna reč u oba smisla ima istu pojavnost. S obzirom na to da ključna reč nema jedinstveno značenje, pretpostavljena logička veza između delova argumenta biva prekinuta. Međutim, upravo ta veza je neophodna da bi premise podržale zaključak.
U dobrom argumentu, reči ili fraze koje se koriste moraju da zadrže isto značenje kroz čitav argument, osim ukoliko je promena u značenju napomenuta ili jasna. Dvosmislenost podrazumeva lingvističku konfuziju, odnosno, manjak jasnosti u značenju ključnih reči ili fraza koje se koriste u argumentu. Prema preduslovima prihvatljivosti, premise koje su lingvistički konfuzne ne mogu da budu prihvatljive premise, te se iz njih ne može izvući zaključak.
Primer:
Kockanje bi trebalo da bude legalizovano zato što je neizbežno. Ono je sastavni deo ljudskog iskustva jer se ljudi kockaju svaki put kada uđu u kola ili odluče da se venčaju.
Logička forma argumenta:
S obzirom na to da se ljudi kockaju (preuzimaju rizike) svaki dan, kockanje (preuzimanje rizika) je sastavni deo ljudskog života, a takvo kockanje (preuzimanje rizika) je neizbežno, prema tome, kockanje (u kazinu) bi trebalo legalizovati.
Ovaj argument se čini ispravnim, jer ukoliko je kockanje zaista neizbežno, ono bi svakako trebalo da bude legalno. Ipak, taj zaključak ne sledi iz datih premisa jer je značenje reči promenjeno, odnosno, termin kockanje u ovom argumentu se u jednom smislu odnosi na preuzimanje rizika u životu, dok se u drugom odnosi na igranje igara. Te dve upotrebe ključne reči su odvojene i zato gorepomenuti zaključak ne sledi iz premisa.