Kako izborni prag, metoda raspodjele mandata i izborne jedinice utječu na izborne rezultate u Hrvatskoj?

Izborni sustav u Republici Hrvatskoj često se kritizira kao nepravedan i namješten da odgovara većim igračima u utakmici za glas naroda.

Unisono zatiranje dvaju referendumskih inicijativa za izmjenu izbornog zakona (GI “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” i GI “Narod odlučuje”) opravdano daje naslutiti kako postojeći izborni sustav pogoduje dvjema velikim strankama. Manjak demokratičnosti manifestira se u otuđenosti političkih elita od naroda koji ga bira, nemogućnosti ozbiljnog preferencijalnog glasovanja i nerazumno skrojenim izbornim jedinicama koje sada i po broju birača značajno odudaraju jedna od druge. Osim svega navedenoga, često se kritizira i D’hontova metoda razdiobe mandata koja blago favorizira velike stranke, kao i visok izborni prag od 5% koji priječi manje stranke da pristupe razdiobi mandata.

U ovom postu opisat ću simulaciju koju sam provodio nad podacima s ovogodišnjih parlamentarnih izbora. U simulacijama sam varirao izborni prag, korištenje 2 različite metode razdiobe mandata i promatrao sam cijelu Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu. Na grafovima sam radi preglednosti uspoređivao rezultate trenutnog izbornog sustava (D’hontova metoda raspodjele mandata, izborni prag od 5%, 10 izbornih jedinica). Moguće je uspoređivati teoretske kombinacije međusobno, ali radi jednostavnosti nisam ih uključio u ovaj post. Također, radi jednostavnosti, sve simulacije radio sam bez zastupnika dijaspore i zastupnika nacionalnih manjina.

Jedna od najčešćih kritika Hrvatskog izbornog sustava jest visoki izborni prag od 5%. Slika 1 pokazuje raspodjelu mandata korištenjem praga od 3%.

Slika 1. Raspodjela mandata u slučaju izbornog praga od 3%

Uz korištenje D’hontove metode, nema apsolutno nikakve razlike u odnosu na izborni prag od 5%. Osnovni uzrok nezadovoljstva izbornim pragom vrlo vjerojatno je neispravno mišljenje kako prelazak praga nužno nosi barem jedan mandat. Prelazak izbornog praga ne garantira mandat nego samo uzima listu u obzir za raspodjelu mandata. Na ovim parlamentarnim izborima imamo primjer iz 5. izborne jedinice. Iako je lista Mosta nezavisnih lista prešla izborni prag (5.78%), za mandat koji bi u tom slučaju lista preuzela od HDZ-a, nedostajala su joj svega 274 glasa.

Metoda raspodjele mandata koja se koristi u našem izbornom sustavu jest D’hontova metoda [1]. Metodu se često kritizira jer blago favorizira velike pobjednike u pojedinim izbornim jedinicama. Primjerice, na ovim parlamentarnim izborima, HDZ je u 5. izbornoj jedinici osvojio 47.81% glasova, te je za taj broj glasova dobio 8 mandata (od 14). Drugim riječima, HDZ je za manje od polovice glasova, osvojio više od polovice mandata predviđenih za tu izbornu jedinicu. Također, ekstreman primjer nesrazmjera između izbornih rezultata i osvojenih mandata jest 11. izborna jedinica u kojoj je HDZ osvojio 63.02% glasova (nešto manje od 2/3), ali je osvojio sva 3 mandata, dok je Neovisna lista Željka Glasnovića s 20.97% osvojenih glasova ostala bez mandata za 12 glasova.

Alternativa D’hontovoj metodi za razmjerne izborne sustave je Sainte-Laguë / Webster metoda [2]. Metoda je slična D’hontovoj, a razlikuje se u dijeljenju glasova liste koeficijentima (2s+1), gdje je s broj mandata koji je lista osvojila do sada u procesu podjele mandata. Radi koeficijenata s kojima dijeli broj glasova u procesu razdiobe mandata, ova metoda je nešto blagonaklonija listama s manje glasova.

Slika 2 prikazuje razliku između D’hontove i Websterove metode uz fiksirane ostale parametre. U ovom slučaju, Most dobiva dodatni mandat, Restart koalicija gubi 1 mandat, Domovinski pokret gubi 2 mandata, a paradoksalno (jer Websterova metoda favorizira manje) HDZ dobiva 2 dodatna mandata.

Slika 2. Raspodjela mandata korištenjem Sainte-Laguë / Webster metode

Spuštanje izbornog praga na 3% i korištenje Websterove metode daje prve rezultate koji značajnije odstupaju od trenutnih (Slika 3). Uz zadržavanje izbornih jedinica, ovo je jedina kombinacija u kojoj grupacija oko Živog zida osvaja mandate (2), Most osvaja dodatni mandat, Možemo osvaja dodatna 2 mandata, koalicija centra (STRIP / Fokus / Pametno) osvaja čak 4 dodatna mandata, a po jedan dodatni mandat dobivaju i Reformisti i HNS. Svi ovi dodatni mandati dodijeljeni su nauštrb najvećih dobitnika, pa tako HDZ u ovoj kombinaciji gubi 3 mandata, Restart koalicija 5 mandata, a Domovinski pokret 3 mandata.

Slika 3. Korištenje Sainte-Laguë / Webster metode uz izborni prag od 3%

Izborne jedinice, ovakve kakve su trenutno postavljene, s razlogom su predmet brojnih kritika od kojih su neke:

1. Trenutni teritorijalni ustroj izbornih jedinica. Zagreb je podijeljen na 4 izborne jedinice, a u istim izbornim jedinicama nalaze se npr. kvart Špansko u Zagrebu, Delnice i Viškovo kraj Rijeke, ili Sopot u Zagrebu i Sisak.
2. Radi unutarnjih i vanjskih migracija, u izbornim jedinicama trenutno prebiva različit broj ljudi što glas u jednoj izbornoj jedinici čini vrjednijim od glasa u nekoj drugoj izbornoj jedinici, pa je tako razlika između građana s pravom glasa u 4. i 9. izbornoj jedinici čak 97291.
3. Saborski zastupnici (čast izuzecima) u pravilu ne artikuliraju u Saboru probleme specifične za izborne jedinice u kojima su izabrani.
4. Kandidati ni na koji način ne moraju biti povezani s izbornom jedinicom u kojoj se kandidiraju.

Iako nisam sklon vjerovati da je dobro da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica, radi smislenosti predstavničke komponente demokracije i svrsishodnosti preferencijalnog glasanja koje bi u tom slučaju bilo bitno otežano, odlučio sam simulirati razdiobu mandata u slučaju da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Trenutno takav sustav koristimo na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu.

Slika 4 prikazuje odnos trenutne podjele na izborne jedinice i teoretske rezultate u kojima je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. Najveći gubitnici u ovom slučaju su stranke koje prelaze izborni prag samo u pojedinim izbornim jedinicama (grupacija centra, Reformisti, HNS i grupacija oko Živog zida), a najveći dobitnici Most (+3), Možemo (+3) i Domovinski pokret (+2). Gubitnik je i HDZ (-3) vjerojatno radi gubitka rubnih mandata koje je osvojio u pojedinim izbornim jedinicama zahvaljujući velikoj koncentraciji njihovih glasova.

Slika 4. Cijela Hrvatska kao jedna izborna jedinica

Identičnu razdiobu mandata u ovom slučaju nudi i Websterova metoda (Slika 5).

Slika 5. Cijela Hrvatska kao jedna izborna jedinica uz korištenje Websterove metode

U slučaju da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, uz prag od 3% (Slika 6), dobitnik je grupacija centra koja skače na čak 5 mandata (u odnosu na prethodnu kombinaciju korištenja D’hontove metode i praga od 5% opisane na slici 4), i to uglavnom nauštrb HDZ-a koji u ovom slučaju gubi 5 mandata, Restart koalicije koja gubi 2 mandata i Domovinskog pokreta koji osvaja jedan hipotetski mandat manje. Radi preglednosti, na slici 7 prikazani su i zbirni rezultati usporedbe aktualnog sustava sa hipotetskim sustavom gdje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izborne pragove od 3% i 5%.

Slika 6. Cijela Hrvatska kao jedna izborna jedinica uz prag od 3%

Slika 7. Cijela Hrvatska kao jedna izborna jedinica uz pragove od 3% i 5%

I na kraju, varijacijom sva 3 parametra u odnosu na trenutni izborni sustav, dolazimo do sličnih rezultata (Slika 8). U odnosu na prethodnu varijantu prikazanu na slici 6 a koja se razlikuje samo u korištenju metode, Most paradoksalno gubi 1 mandat u korist Restart koalicije.

Slika 8. Varijacija sva 3 promatrana parametra

Sve moguće permutacije 3 promatrana parametra prikazane su na slici 9 (klik za veću sliku).

Slika 9. Sve permutacije

Ovom kratkom analizom pokazano je da najčešće zazivana promjena u vidu smanjenja izbornog praga, ako fiksiramo ostale parametre, nema nikakvog utjecaja na ishod izbora. S druge strane, spuštanje izbornog praga na 3% uz korištenje Websterove metode ima značajan pozitivan utjecaj na manje stranke. Korištenje Websterove metode uz trenutni prag od 5% paradoksalno uzima 2 mandata Domovinskom pokretu, 1 Restart koaliciji, a daje 2 mandata HDZ-u i 1 Mostu. Značajnije promjene događaju se promatranjem cijelog teritorija Hrvatske kao jedne izborne jedinice gdje, čak iz uz niži izborni prag od 3% nestaju male regionalne stranke. U ovom slučaju veliki dobitnik su sve stranke osim HDZ-a i Restart koalicije. Websterova metoda nema utjecaja na raspodjelu mandata u slučaju promatranja Hrvatske kao jedne izborne jedinice.

Kritika izbornog sustava je potrebna i u većem dijelu opravdana. U ovoj analizi dotaknuo sam se samo nekih parametara izbornoga sustava. Iako naočigled rezultati ne variraju znatno u odnosu na postojeći sustav, određeno odstupanje postoji čime se može dovesti u pitanje mogućnost korištenja druge metode raspodjele mandata ili prekrajanje izbornih jedinica. Također, dodatne probleme izbornog sustava u Hrvatskoj, npr. nužnost 3 preferencijalna glasa bez cenzusa, u ovoj analizi nisam obradio.

Za idući put ostavljam simulaciju raspodjele mandata uz 10 zastupnika po izbornoj jedinici (najmanji Ustavom propisani broj zastupnika) i, ako vrijeme dozvoli, raspodjelu mandata po drugačije skrojenim izbornim jedinicama u Hrvatskoj.

Izvori:

[1] https://en.wikipedia.org/wiki/D%27Hondt_method

[2] https://en.wikipedia.org/wiki/Webster/Sainte-Lagu%C3%AB_method