Zlatna pravila Bulevara

Jel postoje neke stvari koje te generalno mnogo nerviraju? Stvari na koje ne možeš da utičeš a koje te olako mogu izbaciti iz takta? Koje su to stvari? Da li primećuješ odredjeni šablon po kome se te stvari odvijaju iznova i iznova? Razloge zbog kojih se to dešava?

Milan Hakaj
Nov 6 · 5 min read

U poslednje vreme primećujem da se, zbog pojedinih stvari koje mi smetaju a koje se kao po nekom šablonu ponavljaju iznova i iznova, osećam nešto nervoznije nego inače. Tačnije, kada bolje razmislim ja nikada i nisam bio nervozan. Teško da me išta može iznervirati. Nasmejana sam i pozitivna osoba. Ali neke stvari… neke stvari su počele da me izludjuju.

S obzirom da se radi o nekoliko različitih, nepovezanih stvari, odlučio sam da, za početak, podelim jednu koja bi se verovatno mogla ticati i tebe samog i iz koje bi možda mogao da naučiš i nešto korisno.

Naime, već izvesno vreme uočavam problem kretanja ljudi po bulevaru kroz koji prolazim svakodnevno, kada odlazim i kada se vraćam sa posla. Nekim ljudima, koji nikada nisu razmišljali niti uočili da ovaj problem zaista postoji, to deluje smešno, pogotovo kada govorim o tome da se u pojedinim delovima treba postaviti saobraćajni znaci za pešake jer neki ljudi…

neki ljudi jednostavno nemaju dovoljan intelektualni kapacitet da se nesmetano kreću gradom kroz koji prolazi veliki broj ljudi.

S obzirom da smo daleko od 3021. godine, doba kada su saobraćajni znaci za pešake svakodnevnica, odlučio sam da uzmem stvari u svoje ruke i napišem 10+ zlatnih pravila koje ću podeliti sa tobom iz tri razloga:

I: Želim da proširim svest onima koji do sada nisu uočili ovaj problem ne bi li počeli da razmišljaju o njemu

II: Želim da ovo shvatiš ozbiljno i da sledeći put dok budeš prolazio ulicom probaš da prepoznaš / primeniš neka od pravila koje ćeš uskoro čuti

III: Pišem u nadi da ću se nakon ovoga osećati mnogo bolje, rasterećenije, jer sam uradio sve što je u mojoj moći

10+ zlatnih pravila

OK, ako si spreman i dovoljno koncentrisan, predstavljam ti 10+ zlatnih pravila specijalno prilagodjena ZUMR (zaostalim u mentalnom razvoju) osobama.

  1. Koristi desnu stranu puta u kojem god pravcu da se krećeš. Nemoj ići suprotnom stranom puta. Debilu.
  2. Nemoj mi seći put tako da se ja moram zaustavljati da bi ti mogao da prodješ. Ti si taj koji menja putanju. Gluperdo.
  3. Pre nego što promeniš putanju, odnosno odlučiš da skreneš, pogledaj u stranu, iskoristi svoj periferni vid kako bi bio siguran da se osoba koja se nalazi iza neće zakucati u tebe jer ćeš mu ući u putanju. Majmune.
  4. Postoje delovi puta koji su izuzetno uzani, a koncentracija ljudi koja tuda prolazi prevelika. Ne možeš hodati usporeno u takvim delovima ako se iza tebe nalazi 60 ljudi koji ne mogu da prodju od tebe. Jel treba Tesla da dodje da ti nacrta da bi shvatio?
  5. Ako si već odlučio da hodaš lagano, pomeri se u stranu kako bi ostali ljudi mogli da te zaobidju bez problema. Razumeš? U desnu stranu!
  6. Ako žuriš i hodaš ubrzano, prilagodi se situaciji, ljudima koje zaobilaziš i onima koji ti idu u susret tako da niko ne mora da ispašta zbog tvoje užurbanosti, sudara se sa tobom ili te mora propustiti da prodješ jer ne vodiš računa o tome kuda ideš. Magarče.
  7. Svima se dešava da sretnemo nekog poznanika usput. Nemoj se grliti, ljubiti niti pozdravljati sa njim u bilo kom drugom obliku na sred ulice tako da svi moraju da vas zaobilaze. Pomerite se u stranu pa se balavite, radite šta hoćete, šta nas se tiče.
  8. Nemoj tipkati u telefon dok hodaš. Sudarićeš se sa nekim, pašćeš, preći ćeš na crveno svetlo, upašćeš u otvoreni šaht, izvrnućeš nogu, nećeš primetiti prelepu devojku koja je prošla pored tebe. Slepče.
  9. Kad izlaziš iz nekog od mnogobrojnih butika — zastani i sačekaj priliku da se uključiš u tok kretanja ljudi koji idu pravcem ka kojem želiš ići. Nemoj odmah seći obe kolone da bi ti nastavio tamo gde si poželeo. Budalo.
  10. Ne pravi se pametan, ne prelazi na crveno svetlo ako 30 ljudi stoji na semaforu i čeka. Redovno se dešava da tako nekom pametnjakovicu poput tebe izleti neki auto koji onda mora da naglo zakoči, zaustavi se, krene da svira, da se dere, da psuje. Shvati — nije meni do tebe što će te nešto pregaziti nego se stvara nepotrebna tenzija i gužva bez ikakve potrebe jer se sva vozila iza takodje moraju zaustaviti zbog tebe.
  11. Kada prelaziš pešački bez semafora, ne moraš ga preći tog trenutka po svaku cenu. Digni glavu iz telefona, obrati pažnju na saobraćaj, proceni najpre da li je bezbedno, a potom da li je u redu da prelaziš pešački dok 10 automobila mora da se zaustavi zbog tebe.
  12. Kada prelaziš pešački bez semafora, pruži korak, nemoj da dozvoliš da te bilo ko mora čekati 20 sekundi dok ti puziš preko istog (ako je taksista u pitanju — uspori, hehe, šalim se)
  13. Nemoj da pušiš u gužvi okružen ljudima, dok hodaš bulevarom ili stojiš na stanici dok čekaš tramvaj. Pogotovo kada duva vetar. Postoje osobe kojima izuzetno smeta duvanski dim. Misli o drugima! Jel to toliko teško?
  14. Ne bacaj pikavce, papiriće ni ostalo djubre po ulici! Ako već nemaš gde da baciš smeće koje si napravio tog trenutka, sačekaj prvu slobodnu kantu ili kontejner. Aljkavko.
  15. Pošalji DM i predloži novo pravilo!

Kao što možeš primetiti, pravila su krajnje jednostavna, jako logična i nekako intuitivna. Ja zaista ne mogu da dokučim koji tip paučine se nalazi u glavama ljudi pored kojih svakodnevno prolazim. Način na koji se najveća većina kreće ukazuje mi na odsustvo zdravog razuma. Pored toga, primenljiva su svuda i u bilo kojoj situaciji, bilo da je gužva na ulici, Maksiju ili bilo gde drugde.

Možda ćeš pomisliti “ma daj, ne preteruj”. Da, sve je u redu kada ti se nešto desi jedanput, dva put u životu, ali kada ti se neke stvari ponavljaju iznova i iznova, svakoga dana, ogroman broj puta, onda stvari počinju da izmiču kontroli.

Volim da šetam, koristim svaku priliku, a samo na putu od kuće do posla i obrnuto izgubim u proseku 3–4 sekunde da bih se zaustavio zbog nekog genija ovog milenijuma.

Matematika je jednostavna, iako je nikada nisam znao. Ako neko 60 puta prekrši pravilo u jednom smeru, to je 180 izgubljenih sekundi, odnosno 3 cela minuta. Ako prodjem 3 puta dnevno kroz bulevar to je već 9 minuta, 5 puta nedeljno po 9 minuta je već 45 minuta. Neka sam pola ili trećinu od ovoga izmislio, to je opet dosta vremena za izgubiti zbog nesposobnih ljudi sa kojima ni na koji način nisi povezan.

Kada pomešaš zlatna pravila sa matematikom i semaforima na koje nailaziš kao prepreke dobije se, ne matematička računica, minutaža, već duševna uznemirenost.

Ako razumeš o čemu govorim ili se pronalaziš u nekom od zlatnih pravila, poistovećuješ sa gluperdama iz priče ili jednostavno saosećaš moj duševni nespokoj koji proživljavam svaki put kada prolazim bulevarom — podeli ovu priču sa nekim, možda nekog naučiš nečim korisnim ili bar proširiš svest ako njegov intelektualni kapacitet to dozvoljava.

Do tada…

Nadam se boljim jutrima.

— Milan Hakaj, 2019 AD

    Milan Hakaj

    Written by

    Front-End Engineer & Designer https://www.instagram.com/hilan.makaj/

    Welcome to a place where words matter. On Medium, smart voices and original ideas take center stage - with no ads in sight. Watch
    Follow all the topics you care about, and we’ll deliver the best stories for you to your homepage and inbox. Explore
    Get unlimited access to the best stories on Medium — and support writers while you’re at it. Just $5/month. Upgrade