
Oslobodi se beznađa i besperspektivnosti
Danas smo se družili s prvim licem Suprotive, onom koja opravdava titulu autonomne, svestrane i poduzetne žene 21. st. Pričala nam je o svemu — o udruzi u kojoj radi i koja provodi Suprotivu, o razlozima ulaska u ovaj pokret, o vjeri u Hrvatsku i mlade, o stvarnim problemima ali i rješenjima.
Njeno ime je Jelena Slavić Miljenović i zaposlena je u Svjetskom savezu mladih Hrvatska na mjestu voditeljice projekta Suradnjom protiv apatije — Suprotiva. U slobodno vrijeme nastoji završiti Pravni fakultet. Ako nastaviš čitati možda te samopouzdana i vedra Jelena nagovori da postaneš dio pokreta.
Napokon smo došli i do tebe Jelena. Vjerujem da oni koji nas prate silno žele saznati tko je SSMH, udruga koja stoji iza Suprotive i zašto si ti postala dio ove priče?
Svjetski savez mladih Hrvatska je zajednica prijatelja okupljenih s ciljem promicanja, zaštite i zagovaranja ljudskog dostojanstva u svim spektrima društvenog života. To činimo kroz provedbu projekata usmjerenih na edukaciju, zagovaranje i kulturu. Shvaćanje biti pojma ljudsko dostojanstvo i važnosti njegovog prožimanja u svim sferama društvenoga života dovodi nas do razumijevanja onoga što je dobro za čovjeka i kako to dobro zaštiti.
Pridružila sam se Svjetskom savezu mladih Hrvatska zato što sam djelovanje u takvoj organizaciji prepoznala kao kvalitetnu platformu za sudjelovanje u životu svoje zajednice. Mjesto na kojem se mladi okupljaju, razmjenjuju ideje, razgovaraju o stvarima koje ih okružuju ili s kojima se u svojoj svakodnevici suočavaju te rad na konkretnim projektima koje osmišljavaju, izvrstan je način osobnog i profesionalnog razvoja.
Ono što se javlja kao temeljni problem današnjeg mladog čovjeka u Hrvatskoj je nesvjesnost da upravo on kao pojedinac ima pravo i može poduzeti određene korake koji će dovesti do potrebnih promjena u njegovoj zajednici
Suprotiva je projekt koji provodi SSMH, kako je došlo do stvaranja projekta?
Kroz posljednje dvije godine rada shvatili smo da se u okolini u kojoj živimo, odnosno u Hrvatskoj događa jedan negativni fenomen koji će potencijalno imati katastrofalne učinke na hrvatsko društvo, ali i naše pojedinačne živote — rapidno iseljavanje mladih.
Znamo da su uzroci odlaska mladih iz Hrvatske mnogobrojni i da za neke od njih ne postoji instantno rješenje. Za neke probleme rješenja će doći nakon promjena za koje će biti potreban konsenzus sadašnjih i budućih vladajućih stranaka kroz mjere i politike koje se neće izmjenjivati sa svakom promjenom vlasti. Takve uvjetno rečeno velike promjene zahtijevaju vrijeme, napore i žrtve kako vladajućih struktura tako i građana jedne zemlje.
Ono što se javlja kao temeljni problem današnjeg mladog čovjeka u Hrvatskoj je nesvjesnost da upravo on kao pojedinac ima pravo i može poduzeti određene korake koji će dovesti do potrebnih promjena u njegovoj zajednici te slika besperspektivnosti i beznađa u koju smo se dali uvjeriti posljednjih godina. Zato smo osmisli Suprotivu kao projekt koji će osposobiti mlade da djeluju, a ne da odlaze.
Jesu li stavovi mladih koji biraju odlazak opravdani?
U jednom segmentu sigurno jesu. Ne možemo reći da nam je baš bilo lako. Neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada, nemogućnost pronalaska posla nakon završetka formalnog obrazovanja, ne razumijevanje sustava, suočenost s gospodarskom krizom koja je ostavila velike posljedice na mnogobrojne obitelji, nemogućnost osamostaljivanja itd. samo su neki od razloga zašto danas mladi ljudi u tolikom broju odlaze iz Hrvatske. Danas mladi u Hrvatskoj najčešće kao razlog odlaska navode besperspektivnost i korumpiranost sustava. Jednostavno ne vide budućnost u zemlji u kojoj su se rodili i odrastali.
Jesmo li mi kao zemlja stvarno u tolikom beznađu ili smo nezainteresirani odnosno lijeni za pokrenuti neke promjene?
Nakon vremena provedenog radeći s mladima projekte ove vrste odgovorno tvrdim da nismo ni lijeni ni nezainteresirani već samo nismo educirani. Tako većina mladih nikada nije čula za npr. Nacionalni program za mlade, ili Garanciju za mlade, koristimo mjere za stručno osposobljavanje bez da točno znamo što to uopće znači i slično.
Osoba koja nema potrebnu informaciju nema ni svijest o tome što i koliko može učiniti. To znači da bi mogli imati bolje obrazovanje, da bi se tržište moglo razvijati, da bi mogli koristi poticaje, mjere ili zahtijevati ostvarenje svojih prava moramo znati što točno tražimo i od koga to moramo tražiti.
Tako smo strastveni kada dva sata sjedimo na kavi, kukamo i jaučemo kako je ovaj ili onaj političar loš, kako se ništa ne mijenja (…) Pitam se koliko je nas, kada je znalo da je natječaj namješten podnijelo žalbu na rezultate natječaja za posao nadležnim institucijama.
Sljedeće pitanje koje se nameće je li u demokratskom društvu jedino odgovornost političara da se nešto promijeni ili postoji i osobna odgovornost svakog pojedinca da doprinosi promjeni, odnosno što je s građanskom odgovornošću?
Tako smo strastveni kada dva sata sjedimo na kavi, kukamo i jaučemo kako je ovaj ili onaj političar loš, kako se ništa ne mijenja, kako smo eto poslali 30 prijava na natječaja za posao, a nitko nam nije poslao ni odgovor i mi već znamo da je natječaj namješten.
Pitam se koliko je nas, kada je znalo da je natječaj namješten podnijelo žalbu na rezultate natječaja za posao nadležnim institucijama. Ok možda je i nadležna institucija korumpirana, ali kada se sve sumira ispada da je 4,5 milijuna Hrvata korumpirano jer mi uvijek govorimo u negativnom kontekstu.

Tko je kriv?
Zar je važno tko je kriv? Nije. Upiranje prstom u problem, neće problem riješiti. Problem možemo riješiti ako ga uočimo, proučimo i pronađemo način da ga riješimo.
“We’re blaming the ‘society’, yet we are society. So to make it a better place, we must change ourselves first.”
Jesu li problemi s kojima se Hrvatska suočava trenutno rješivi?
Naravno da jesu. Za rješavanje većine problema potrebni su nam stručnjaci s raznih područja, potrebni su nam političari koji su plaćeni od poreznih obveznika i koji su zaduženi za vođenje pojedinih resora i koordinaciju rada tzv. državnog aparata i potrebni su građani osobito mladi građani koji će svojom inovativnošću, kreativnošću, znanjem i iskorištavanjem svojih građanskih prava doprinosit razvoju svojih zajednica te svojim djelovanjem motivirati odgovorne na rad i podsjećati ih na odgovornost koju imaju prema njima.
Jednom sam pročitala pametnu rečenicu “We’re blaming the ‘society’, yet we are society. So to make it a better place, we must change ourselves first.” Takve floskule obično u sebi sadrže istinu.Ne možemo očekivati promjene ako sami ne postanemo svjesni svoje odgovornosti u donošenju te promjene.Mladi ljudi u Hrvatskoj imaju pravo biti razočarani političkim i društvenim uređenjem ali istovremeno imaju pravo i odgovornost djelovati kako bi se ono promijenilo. Naš je odabir koliko ćemo se aktivirati i na koji način.
Važno je prvenstveno kod mladih vratiti osjećaj da je njihov glas važan, da oni jesu i moraju biti sukreatori budućnosti i društveno političke klime u kojoj će graditi svoje živote.
Kako bi saznali koje su naše mogućnosti, koja su naša prava, što mi kao pojedinci ili skupine pojedinaca možemo učiniti?
Moramo biti informirani odnosno educirani. Imati pravu informaciju već je pola odrađenog posla jer nam omogućuje da bez lutanja dođemo do cilja odnosno da ispravno znamo definirati svoj cilj.
Suradnjom protiv apatije — Suprotiva je projekt koji nudi upravo to. Informaciju o pravima, mogućnostima i načinima kako mladi mogu djelovati u društvu. Suprotiva pruža temelj mladoj osobi za aktivno građanstvo. Aktivno građanstvo ne znači samo političko djelovanje. Pojedinac može u zajednici biti aktivan na razne načine, a u demokratskom društvu svaka osoba mora biti osposobljenja za konzumiranje svojih građanskih prava.
Važno je prvenstveno kod mladih vratiti osjećaj da je njihov glas važan, da oni jesu i moraju biti sukreatori budućnosti i društveno političke klime u kojoj će graditi svoje živote.
Je li realno očekivati da jedan projekt poput ovog riješi probleme mladih?
Imamo puno primjera mladih koji su uspjeli u Hrvatskoj, koji su pobijedili taj osjećaj apatičnosti i svladali samostalno prepreke koje su imali na putu. Ti mladi ljudi su se borili samostalno sa sustavom i uz puno borbe uspjeli su doći na drugu stranu. Ali suradnjom i umrežavanjem, razmjenom znanja i ideja možemo učiniti puno više. Danas se mladi u Hrvatskoj sa sličnim ili istim problemima bore svatko iz svog kuta. Projekti kao što je Suprotiva omogućuju mladima da se sretnu, da razmijene svoja iskustva, steknu potrebna znanja i da borbu s problemima i teškoćama vode zajednički. Ona je prvi korak k postizanju većeg cilja, a to je da mladi ostanu u Hrvatskoj i postanu odgovorni građani ovoga društva koji sudjeluju u kreiranju politika i mjera kojima se uređuje hrvatsko društvo te na druge načine aktivno doprinose općem boljitku.
„Planinu će pomaknuti samo onaj koji je u početku pomicao kamenčiće.“ — narodna kineska
U vremenu kada mediji promoviraju negativnu sliku hrvatskoga društva, a građani su u svojoj svakodnevici suočeni s raznim problemima, ima li razloga za pozitivu?
Hrvatska je mlada zemlja s mnoštvom potencijala i kvalitetnih mladih ljudi koji žive u njoj, bore se i ne razmišljaju o odlasku. Ne zato što im je sve jednostavno i imaju dobru vezu, već zato što imaju vjeru da stvari mogu biti drugačije. Neki će reći da je to ludost mladog čovjeka, idealističko gledanje na svijet koje na kraju završi razočaranjem. Meni je to draže okarakterizirati kao nadu koju su imali i drugi pojedinci tijekom povijesti i koja je na kraju rezultirala velikim pozitivnim promjenama.
Razgovarali: Ivan Čiš i Marija Jurišić
Pridruži nam se u Splitu 26.8 — Mi ostajemo u Hrvatskoj.
“Suradnjom protiv apatije” #suprotiva je platforma educiranja, istraživanja, osluškivanja i povezivanja mladih u Hrvatskoj. Riječ je na nama. Zahtjevajmo promjenu sutrašnjice. Izgradimo planove i strategiju naše budućnosti.
https://www.facebook.com/suprotiva/
https://twitter.com/suprotiva
https://www.instagram.com/suprotiva/
http://medium.com/@suprotiva
https://www.youtube.com/channel/UCquz7etgwfgj6ZFLBBblLZw
Zajednički provode:
Svjetski savez mladih Hrvatska, Klub mladih Rijeka, OU Podum,
Udruga Impress, Split Misli, Udruga Prizma
Financijski podržava:
Agencija za mobilnost i programe Europske Unije, kroz
Erasmus + program, KA3 — Stukturirani dijalog
