Reforme? Možda neke druge godine

S obzirom na usvojeni i objavljeni Nacionalni program reformi 2020. (dalje u tekstu “NPR 2020”) koji je Vlada RH usvojila 30. travnja 2020. godine, napravio sam kratku analizu (više pregled) planiranih reformi od strane naše državne administracije.

Cijeli dokument objavljen na stranicama Vlade RH možete pronaći ovdje.

Sažetak Nacionalnog programa reformi se zaista može suštinski podijeliti na ovo:

1. Zaposlit ćemo još ljudi u državnoj administraciji jer trebamo — compliance direktore u javnim tvrtkama, osnažit ćemo kapacitete u vezi planiranja i izvještavanja, više službenika u području provedbe EU projekata, trebamo još inspektora da smanjimo udio neregistriranog rada, više operativnih kapaciteta javne uprave u pogledu regulatornih metodologija i procesa (operativni kapaciteti su.. ljudi).
2. Utjecaj mjera na gospodarstvo, industriju, poljoprivredu, poduzetnike, BDP, nezaposlene, demografske izazove — ovih 10 reformskih prioriteta potpuno IGNORIRA.
3. Koliko ozbiljno pristupamo temi zapošljavanja kao strateškom cilju Europske Unije kako bismo podignuli stopu zaposlenih u dobi između 20–64 godine? Ovako ozbiljno: cilj Vlade RH je smanjiti broj ljudi uključenih u mjeru politike zapošljavanja za gotovo 10.000, zatim ostvariti ciljnu vrijednost broja osoba uključenih u mjeru obrazovanja za završetak osnovne škole od čak 700 (da, 700 stotina) te ostvariti ciljnu vrijednost broja zaposlenih osoba uključenih u obrazovanje od čak 200. Podsjetio bih, puna zaposlenost je najvažniji ekonomski cilj svake moderne države.
4. Neambiciozna optimizacija u upravljanju državnom imovinom.
5. Digitalizacija kao dobrodošao smjer za niz područja (ovo je jedini plus dakle) i nastavak mjera relevatnih za očuvanje okoliša.

Što je NPR? To su temeljni ciljevi Vlade HR koja je reformske prioritete utvrdila u odnosu na 3 cilja:

• održivi gospodarski rast i razvoj (5 prioriteta)
• povezivanje obrazovanja s tržištem rada (1 prioritet)
• održivost javnih financija (4 prioriteta).

Reformski priorieti Vlade RH

Ostvarivanju navedenih ciljeva doprinijet će provedba 25 mjera ekonomske politike grupiranih u spomenutih 10 reformskih prioriteta. Ovo je skraćen prikaz prioriteta. Naglasio bih samo što znači riječ prioritet: primarni cilj, primarni zadatak, prvenstveni cilj, strateški interes.

CILJ 1: Održivi gospodarski rast i razvoj

Reformski prioritet 1.

• Nastavak sustavne regulatorne reforme kroz administrativno i neporezno rasterećenje gospodarstva.

Komentar: Država će mjeriti broj provedenih mjera.. polazna vrijednost je 370, a ciljana vrijednost je 450. Cilj Vlade RH je smanjenje neporeznih davanja za samo 3,5%. Bilo bi lijepo znati koliko to točno iznosi, iako je očito premalo. Prema ukupnim neporeznim davanjima, tvrtke i građani godišnje imaju oko 9 milijardi neporeznih davanja. Ako je to baza za smanjenje od 3,5%, onda pričamo o uštedi od 315 milijun kuna. Ako Vlada RH misli na proračunskih 4,5 milijarde koliko iznose Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada, onda je to 158 milijuna kuna ušteda. Preslabo i premalo.

• Liberalizacija tržišta usluga kroz smanjenje ukupne razine reguliranosti profesija i sprečavanje uvođenja novih regulacija tržišta usluga i profesija

Komentar: Koliko ozbiljno smatraju ovaj segment, u NPR-u kao jednu od aktivnosti navode kako NEĆE uvoditi licenciranje računovođa. To je izgleda glavna strategija za ovaj prioritet, ne raditi štetu. Sprečavanje uvođenja? Od koga sprečavanje, od samih sebe?

• Uspostavit će se mehanizmi kojima će se osigurati poticajno okruženje za prelazak iz sfere neprijavljenog rada i neregistrirane djelatnosti u zakonite okvire

Komentar: Ako je nekome bilo čudno povećanje kazni u proračunu, ovo bi moglo razjasniti taj plan. Iako, sasvim je u redu da se teži eliminaciji nezakonitog poslovanja.

Reformski prioritet 2.

• Integracija javnih isporučitelja vodnih usluga javne vodoopskrbe i javne odvodnje u RH radi osiguranja njihove provedbene sposobnosti i investicijskog kapaciteta

Komentar: Država planira smanjiti broj isporučitelja vodnih usluga radi optimizacije poslovanja. Nema nikakvih operativnih ušteda, samo se smanjuje broj sa 190 na 40. Odnosno uštede se ne navode kao “cilj” odnosno mjerljivi pokazatelj. Pretpostavljam dakle da će ovo biti “administrativno” smanjenje.

• Poticat će se prelazak na pametno, kružno i niskougljično društvo — ulaganje u javni prijevoz i nabavku novog voznog parka radi smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i povećanja energetske učinkovitosti.

Europska komisija je 2015. donijela novi ambiciozni paket o kružnom gospodarstvu. Bilo je predviđeno da će se predloženim mjerama pridonijeti „zatvaranju kruga” životnog ciklusa proizvoda povećanjem recikliranja i ponovne uporabe te stvoriti pozitivni učinci i za okoliš i gospodarstvo. Tako bi se iskoristila maksimalna vrijednost sirovina, proizvoda i otpada, potaknule uštede energije i smanjile emisije stakleničkih plinova, a mjere bi se financirale iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova, programa Obzor 2020., strukturnih fondova EU-a te ulaganja u kružno gospodarstvo na nacionalnoj razini. Ovo je super, samo ne znam kako je kod nas “spalo” na nabavku vozila i analizu modernizacije plova po Savi, s intenzivnim riječnim prometom kakav već poznajemo u RH. Prioriteti.

• Povećat će se konkurentnost gospodarske flote na unutarnjim plovnim putevima, utvrditi daljnji pravci razvoja pomorstva (nautički turizam), ojačati turistički potencijal u nerazvijenim područjima RH.

Reformski prioritet 3.

• Poboljšanje upravljanja državnom imovinom, upravljanja trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.
• Aktivacija neiskorištene imovine za potrebe razvoja gospodarstva.
• Nastavak poslovnog i financijskog restrukturiranja cestarskih društava u državnom vlasnišvu i restrukturiranje željezničkog sektora.

Komentar: neambicioznost Vlade RH kada dođe na red sektor državne imovine je najbolje ilustriran na slici ispod.

Izvor: Vlada RH: Nacionalni program reformi, travanj 2020.

Dakle, državna poduzeća zapošljavaju oko 110 tisuća (ne zna se točno naravno i ovo je broj iz EK izvješća iz 2016.), imaju 30% sve imovine poduzeća u RH, a mjere prema Nacionalnom programu reformi su (čitajte pažljivo, nije vic):

1. Smjernice za postupanje članovima Nadzornih odbora i revizijskih odbora! Smjernice.
2. Održana radionica za članove Nadzornih odbora i revizijskih odbora! Radionica.
3. Uspostava sustava za rano upozorenje rizika u poslovanju.

Nema nikakvih ciljeva optimizacije, povezivanja učinkovitosti rada s kompenzacijom, smanjivanje troškova (osim u cestovnom prometu).

Treći dio aktivnosti je sektor prometa koji valjda jedini ima ciljeve optimizacije — smanjivanje operativnih troškova HAC-a i pronalazak strateškog partnera za Croatia Airlines.

Reformski prioritet 4.

• Uvođenje standardiziranog pristupa za procjenu uspješnosti javnih politika i projekata.
• Jačanje institucionalnog okvira za provođenje EU projekata
• Jačanje normativnog okvira borbe protiv korupcije
• Jačanje operativnih kapaciteta javne uprave u pogledu regulatornih metodologija i procesa
• Unaprijedit će se pružanje elektroničkih javnih usluga i smanjiti opterećenje za građane i poslovne subjekte.

Komentar: opet administrativne mjere — primjerice za borbu protiv korupcije aktivnost je donošenje Strateškog dokumenta i tisak 2.000 letaka za informiranje o Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Staviti tisak letaka u aktivnost strateškog programa i trošak od 6.500 HRK je stvarno smiješno. Nema mjerljivih pokazatelja učinaka, ušteda u budgetima državnih poduzeća i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To će riješiti seminar o postupanju za nadzorni odbor.

Reformski prioritet 5:

• Poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava kroz rad na unapređenju funkcionalizacije pravosudnog sustava
• Uspostavit će se praćenje svih predmeta na općinskim sudovima te olakšati organiziranje rada unutar suda.
• Širenjem e-komunikacije u županijske sudove i na pravne osobe ubrzat će se rad sudova kroz bržu dostavu sudskih pismena i rasterećenja sudaca dodatne administracije.

Komentar: ovo se sve čini suvislo, ali je samo u administrativno-digitalnom dijelu, ne utječe se na bitne KPI-eve, odnosno provedba ne uključuje mjerenje koja optimizacija je postignuta.

CILJ 2: Povezivanje obrazovanja s tržištem rada

Reformski prioritet 6.

• Obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada podrazumijeva reformu općeg i strukovnog obrazovanja, cjeloživotno obrazovanje te učinkovito i relevantno visoko obrazovanje.
• U okviru kurikularne reforme slijedi nastavak stručnih usavršavanja uživo i online te opremanje svih osnovnih i srednjih škola nastavnim pomagalima.
• Nastavlja se cjelovita digitalna transformacija škola te dovršenje postupka uspostave regionalnih centara kompetentnosti. Razradit će se model nastave na daljinu za sve osnovne i srednje škole.
• Uvest će se eksperimentalni program cjelodnevne nastave, unaprijedit će se sustav kvalitete u obrazovanju odraslih te visokom obrazovanju i znanosti
• Izradit će se Kurikulum za edukaciju andragoških radnika i Kurikulum za osnovno obrazovanje odraslih.

Komentar: Ovo je široka tema pa ne bih puno komentirao. Opet nedostaje aktivnosti koje će mjerljivo optimizirati sektor obrazovanja. Primjerice za visoko obrazovanje koje ima najveći utjecaj na tržište rada, plan Vlade RH je podići kvalitetu visokog obrazovanja — mjera: “Povećati kvalitetu i relevantnost studijskih programa, unaprijediti zapošljivost studenata te doprinijeti povećanju stope zaposlenosti osoba s diplomom”.
Kako? Pa donošenjem Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, a kako drukčije 😂.

CILJ 3: Održivost javnih financija

Reformski prioritet 7.

• Jačanje okvira za upravljanje javnim financijama — kroz standardizaciju načina izrade i pripreme financijskih planova te izvještaja izvršavanju planova izvanproračunskih korisnika.
• U cilju povećanja sveobuhvatnosti državnog proračuna te fiskalne transparentnosti i fiskalne discipline, financijski planovi lučkih uprava kojima je osnivač RH izrađivat će se sukladno odredbama Zakona o proračunu, odnosno dobit će status proračunskih korisnika državnog proračuna.

Reformski prioritet 8.

• Poticanje demografske revitalizacije nastavit će se kroz aktivnosti koje će pridonijeti podupiranju obitelji, odnosno razvit će se nova usluga e-Dječja kartica kao alat za smanjenje troškova obitelji s djecom.
• Programi potpore mladima u ruralnim sredinama.

Komentar: uz značajno iseljavanje, rizik da se iseljavanje još poveća ako se druge zemlje brže gospodarski oporave (što je sigurno uz ovakav plan reformi), prilično mlake mjere usmjerene na demografske prilike.

Reformski prioritet 9.

• Unapređenje sustava socijalne skrbi kroz uspostavu jedinstvenog sustava socijalnih naknada koji će omogućiti transparentnost podataka
• Provodit će se aktivnosti vezane uz jačanje kapaciteta službenika jedinica lokalne i područne samouprave kako bi se povećala kvaliteta prikupljenih podataka temeljem kojih se generiraju izvješća o socijalnim naknadama.
• Unaprijedit će se sustav socijalnih usluga za starije osobe, potaknuti razvoj novih i inovativnih usluga s naglaskom na razvoj usluga u zajednici i usluga u kući te će se standardizirati način definiranja cijena socijalnih usluga.

Reformski prioritet 10.

• Osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava uključuje uspostavu strukture, procesa i postupaka za uvođenje podatkovne analize i izvještavanja u postojeće prakse donošenja odluka i politika na razini pružatelja zdravstvenih usluga, platitelja i donositelja politika. Uspostavit će se nacionalni sustav upravljanja zdravstvenim informacijama.
• Nastavit će se proces funkcionalne integracije bolnica. Provest će se analitička studija i izračunati troškovi glavnih neučinkovitosti u sustavu zdravstva, izvršiti komparativna analiza glavnih neučinkovitih varijabli s projekcijom na granicu učinkovitosti efikasnih zdravstvenih EU sustava, predložiti rješenja i izraditi akcijski plan provedbe rješenja.

Komentar: poboljšanje sustava socijalne skrbi se također više temelji na izvještavanju i manjim dijelom na novim uslugama, a nastavak digitalizacije je pozitivan smjer i nadamo se da će postati važan kotačić u rasterećenju društva, jer i vrijeme koje štedimo digitalizacijom vrijedi iznimno puno i povećava produktivnost. Nisu shvatljive neke nelogičnosti u programu reformi — kao primjerice kod mjere osiguravanja financijske održivosti zdravstvenog sustava — cilj je izraditi Analitičku studiju i izračunati troškove glavnih neučinkovitosti u sustavu zdravstva iz koje će proizaći Akcijski plan provedbe rješenja — rok je ožujak 2021., a navedeno je da je Studija već napravljena. Nije se stiglo 4 godine mandata, jer nije to tako veliki prioritet.

Sad kad znamo Nacionalni plan reformi, možemo mirno spavati. Mislim da autori NPR-a trebaju još malo naštimati instrumente, to će sigurno pomoći da ne potonemo.