Što danas čini društvo?
Autor teksta je Harold Jarche, koji će u utorak, 28.5.2019. u HGK Komori Zagreb održati javno predavanje [prijava] na temu “Kako ovladati znanjem i kontaktima u današnjem umreženom svijetu?”, a u petak, 31.5.2019. i radionicu u Impact Hubu Zagreb [prijava]. Radionica će biti na engleskom jeziku, a moguće je sudjelovati osobno ili preko ekrana.
Mnoštvo promjena kojima danas svjedočimo podsjeća na vrijeme kada se pojavila nova komunikacijska tehnologija koja je iz temelja promijenila Europu — tisak. Reformacija kršćanstva dovela je do vjerskih ratova, a nakon njih došlo je do znanstvene revolucije i prosvjetiteljstva. Uslijedilo je doba istraživanja i kolonijalizma, koje nije donijelo samo zlato i srebro u europske riznice, već i nove namirnice poput krumpira — što je pak potaklo industrijsku revoluciju.
Danas se ponovno svijetom širi još jedna nova komunikacijska tehnologija — na struju, sada je to digitalna komunikacija. Ona također mijenja i nastavit će mijenjati globalno isprepleteno društvo. Te će se promjene nastaviti uz istovremeno iscrpljivanje prirodnih resursa, zagađivanje okoliša, prenaseljenost i posljedice klimatskih promjena. Mi smo svi danas postali stanovnicima “globalnog sela” Marshalla McLuhana. Ono što se dogodi na nekom dalekom mjestu može se preko našeg kolektivnog živčanog sustava osjetiti na drugoj strani planeta. Naša su osjetila preopterećena.
Posljedice telegrafom započete električne revolucije sada su vidljive po cijelom svijetu, uz reakcije koje su različite u različitim društvima i kulturama. Nove tehnologije i znanstvena otkrića pokazuju veliki potencijal, no istovremeno dovode u pitanje neke prethodne znanstvene spoznaje. Za znanstvenike je to normalan proces, no građanima može izazivati nesigurnost — pa onda mnogi traže utjehu u izvjesnosti koju nude oni koji prodaju lake odgovore, kao što su protivnici cijepljenja ili homeopatski iscjelitelji. Ljudskim je bićima teško nositi se s kompleksnim odgovorima.
Sada su i marginalne skupine u stanju probiti se do medija i preko njih dovoditi status quo u pitanje. Brze promjene tradicionalnih vrijednosti, često patrijarhalnih, potiču privlačnost populizma i ksenofobije. Istovremeno, kapitalizam praćenja mnoge navodi na ponašanje zatvorenika u panoptikonu. “Strateško i namjerno stvaranje neznanja” postaje zanimljivo kako dobavljačima, tako i kupcima.
Što možemo učiniti? Odgovor bi se mogao pronaći u medijskom četverolistu Marshalla McLuhana. Njegov predložak možemo iskoristiti za razmatranje posljedica tehnologije. Posebno nam je zanimljiv kvadrant “otkriva” (eng. RETRIEVES). Jedan od aspekata koji današnje digitalne tehnologije, od kojih je sačinjen naš kolektivni živčani sustav, ponovno otkrivaju je novi način organizacije rada — udruživanje umreženih profesionalaca u timove. Nitko sam ne može razumjeti sve globalne kompleksnosti s kojima se nosimo. Zbog toga trebamo zajedno raditi i učiti. Ljudska su se bića evolucijski razvila kroz život i suradnju u malim grupama. Međusobnim povezivanjem možemo zajedno doći do boljeg razumijevanja današnjice. No ne smijemo se osloniti samo na te male grupe.
Trebamo pronaći grupe kojima vjerujemo — zajednice praktičara — koje će nam pomagati u boljem razumijevanju svijeta. Uz to se trebamo povezivati i surađivati u većim, globalnim mrežama pa tako stjecati shvaćanje raznolikosti čovječanstva kojeg smo svi dio. Radoznalost o drugima stvara empatiju. Odgovor na populizam nije povratak na staro, niti ironično post-moderno slijeganje ramenima, već nova meta-modernost — višeslojna, utemeljena u odnosima i globalna.
Izvor: Status update on society, objavljeno 22.5.2019. na jarche.com, s engleskog preveo Nenad Maljković.
