Mobiteli ubijaju planet brže nego što je itko očekivao
Znanstvenici pozivaju na uzbunu nakon što su analize pokazale da kupovina novog pametnog telefona troši jednako energije kao korištenje starog mobitela punih deset godina. Za Fast Company napisao Mark Wilson, s engleskog preveo Nenad Maljković.
Prije nego što kupite novi iPhone, možda da ipak umjesto toga investirate u bateriju koja košta samo 29 dolara? To ne samo da će vam uštedjeti novac, može biti dobro i za okoliš.
Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta McMaster objavljeno u časopisu Journal of Cleaner Production razmatralo je ugljični otisak cjelokupne industrije informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u razdoblju od oko 2010. do 2020. godine. Uračunat je bio otisak osobnih računala, prijenosnika, monitora, pametnih telefona i servera. Njihovi su zaključci zapanjujuće loša vijest. Iako se u cijelome svijetu prelazi s velikih osobnih računala na minijaturne telefone koji koriste minimum energije, cjelokupni ekološki otisak tih uređaja je sve veći i veći. Dok je IKT 2007. imala 1% udjela u ugljičnom otisku, trenutačno je trostruko veći, a do 2040. će po svemu sudeći biti veći od 14%. To je otprilike pola otiska cjelokupne prometne industrije!
Pametni telefoni su osobito podmukli zbog više razloga. S prosječnim životnim ciklusom od oko dvije godine, oni su više-manje uređaji za jednokratnu upotrebu. Problem je u tome što proizvodnja novog pametnog telefona — konkretno, rudarenje rijetkih materijala koji se u njih ugrađuju — predstavlja 85% do 95% ukupnih emisija CO2 tog uređaja tijekom dvije godine. To znači da kupovanje novog mobitela troši jednako energije kao redovito punjenje i korištenje uređaja tijekom punih deset godina.
Iako ljudi sada rjeđe kupuju telefone, poduzeća koja se bave potrošačkom elektronikom gubitak zarade nastoje nadoknaditi nuđenjem većih, nabrijanih mobitela. Znanstvenici su zaključili da pametni telefoni s većim ekranima imaju znatno veći ugljični otisak u usporedbi s prethodnim modelima. Apple je objavio da proizvodnja uređaja iPhone 7 Plus ima za oko 10% veći ugljični otisak od modela iPhone 6s, dok standardni model iPhone 7 ima za oko 10% manji. Apple dakle tvrdi da je trend sve bolji i bolji, no čini se da veliki telefoni koje forsiraju poduzeća kao što je Apple ipak poništavaju te dobrobiti. Jednim neovisnim istraživanjem došlo se do zaključka da iPhone 6s ima za 57% veći ugljični otisak od modela iPhone 4s. I unatoč programima recikliranja koje su pokrenuli Apple i druge tvrtke, “na temelju podataka iz našeg istraživanja i drugih izvora, zaključili smo da se trenutačno reciklira manje od 1% proizvedenih pametnih telefona,” rekao mi je voditelj istraživanja Lotfi Belkhir.
U svakom slučaju, korištenje istog pametnog telefona već samo tri umjesto dvije godine može imati značajan utjecaj na vaš osobni ugljični otisak, i to iz jednostavnog razloga što nitko ne mora rudariti rijetke materijale za telefon koji već imate. Tako možete ostvariti barem nekakvu korist po okoliš, osobito ako imate neki od kvalitetnih mobitela marke Samsung ili Apple. Baš kao što je kupovanje rabljenog benzinca zapravo bolje po okoliš od kupovanja novog Priusa ili Tesle, produljeno korištenje starog telefona je zelenije od prebacivanja na najnoviji model.
Pametni telefoni jesu brzo rastući segment tržišta IKT opreme, no najveću štetu u pogledu emisija CO2 ipak čine serveri i podatkovni centri, koji će do 2020. godine dostići udio od 45% u cjelokupnim emisijama industrije. To je zato što svako pretraživanje na Google tražilici, svako osvježivanje prikaza Facebooka u pretraživaču i svaka glupost koju objavimo na Twitteru treba negdje nekakvo računalo koje sve to odrađuje u “oblaku”. (Brojke bi uskoro mogle biti i puno gore, ovisno o tome koliko će kriptovalute postati popularne.) Pametni telefoni i ovdje razvaljuju. Znanstvenici upozoravaju da aplikacije na mobitelima zapravo povećavaju našu potrebu za takvim serverima 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. To je začarani krug koji doslovno guta energiju. Za više mobitela potrebno je više servera, a uz sve te podatke koji su bežično dostupni u oblaku, naravno da ćemo kupovati sve više i više mobitela na kojima se mogu pogoniti sve bolje i bolje aplikacije.
U pogledu mogućih mjera u vezi sa serverima, Belkhir smatra bi državna regulativa i oporezivanje moglo imati utjecaja — što god bi vlasnike servera natjeralo da ih prebace na obnovljive izvore energije. Google, Facebook i Apple su već obećali da će svoje cjelokupno poslovanje prebaciti na 100% obnovljive izvore. Zapravo, već danas svi serveri u Appleu napajaju se strujom iz obnovljivih izvora. “To je ohrabrujuće,” kaže Belkhir za te dobre znakove iz poslovnog sektora. “No mislim da to kazaljku neće pomaknuti niti za milimetar.”
Ako ovo sve zvuči kao loše vijesti, to je zašto što to apsolutno i jesu jako loše vijesti. I da bi stvar bila gora, znanstvenici su do nekih od svojih zaključaka došli vrlo konzervativnim izračunima. Budućnost će biti još i crnja ako se zahukta internet stvari (eng. internet of things, IoT) pa se na oblak pospaja ogroman broj svakojakih uređaja žednih podataka.
“Već sada postoje uređaji spremni za spajanje na internet, počevši od raznih nosivih uređaja i odjeće, kućanskih aparata, pa čak i automobila, kamiona i zrakoplova. Ako se taj trend nastavi… možemo samo pretpostavljati koje će dodatno opterećenje ti uređaji predstavljati za mrežu i infrastrukturu podatkovnih centara, a na to još treba dodati i inkrementalni porast potrošnje energije potrebne za njihovu proizvodnju,” napisali su znanstvenici u svojoj studiji. “Ako se cjelokupna infrastruktura pod hitno ne prebaci na 100% obnovljive izvore energije, širenje “interneta stvari” moglo bi znatno nadići ekološki otisak svih dosadašnjih vrsta uređaja, te dramatično povećati ukupne globalne emisije daleko iznad projekcija iz ove studije.”
Ustvari, ugljični otisak tehnologije i uređaja daleko nadilazi nešto što bi bilo koji dizajner, inženjer, poduzeće ili državna vlast mogla kontrolirati. Mi kao potrošači, danas više nego ikada, itekako imamo razloga odugovlačiti s nabavkom našeg idućeg tehnološkog čuda razmetnoga. Stvar je u tome da moramo manje kupovati, manje trošiti i manje se spajati — zbog zdravlja planeta Zemlje.
Izvorni članak (na engleskom):
