Prvi europski izvještaj o etičnom financiranju

Izvor: portal RIPESS Europe, s engleskog preveo: Nenad Maljković

Talijanska Banca Popolare Etica pridružila se ZEF-u u listopadu 2016. U sastavu je 7. sekcije za stručne, tehničke i znanstvene djelatnosti. Povodom današnjeg okruglog stola u organizaciji ZEF-a, pod nazivom Bankarski sustav u službi razvoja — analiza stanja i novi modeli, prenosim vijest o njihovoj studiji “Etično i održivo financiranje u Europi” jer ukratko ukazuje na najvažnije! :)

Zagreb, 16. listopada 2016. — Želimo poželjeti dobrodošlicu novom članu ZEF-a, talijanskoj etičnoj banci “Banca Etica”, koja posluje posljednjih 19 godina kao etična banka. “Odlučili smo podržati otvaranje etične banke u Hrvatskoj jer smatramo da je takav model poslovanja potreban i u Hrvatskoj”, rekao je Gabriele Giuglietti, generalni direktor Banca Etice.

Etično financiranje je potpuno drugačije od spekulativnog financiranja. Zato i omogućava održavanje i povećavanje vrijednosti štednje na dulji rok, a posljednoj stavci u računu dobiti i gubitka dodaje niz drugih vrijednosti — primjerice očuvanje okoliša, ublažavanje posljedica klimatskih promjena, pravo na stan, te uključivanje osoba i organizacija koje su obično isključene iz konvencionalnog financiranja.

To se vidi i iz prvog istraživanja etičnog i održivog financiranja u Europi, koje je bilo predstavljeno u studenom prošle godine u sklopu seminara organiziranog na prvu godišnjicu donošenja talijanskog zakona u kojem se po prvi puta prepoznaje vrijednost etičnog i održivog financiranja. Istraživanje je provela talijanska Fondacija za etično financiranje, jedna od četiri organizacije okupljene u mreži Banca Etica.

Prvi europski izvještaj o etičnom financiranju

Ukupna tržišna vrijednost etičnog i održivog financiranja u Europi obuhvaćena izvještajem je oko 715 milijardi eura, što je gotovo 5% ukupnog bruto domaćeg proizvoda Europske unije (prilikom zbrajanja podatka istraživači su se pridržavali strogih kriterija i nisu uključili financijske i kreditne proizvode koji se samo reklamiraju kao “etični” — da, u marketingu se koristi i etika!).

Evo što čini tih 715 milijardi:

• 39,80 milijardi eura čini imovina 30-ak europskih etičnih i održivih banaka, koje su — u ukupnoj vrijednosti od 29,33 milijardi eura — krajem 2016. financirale na desetine tisuća projekata društvene inkluzije, zaštite okoliša, kulture i međunarodne suradnje. Podaci o tim bankama čine prvi dio ovog izvještaja, u kojem je prikazana i jedinstvena usporedba između njihove profitabilnosti s jedne strane, te profitabilnosti velikih europskih komercijalnih banaka. Podaci govore u prilog etičnih banaka. Razlika je upadljiva — prema podacima za 2016. godinu — kod omjera između danih kredita i imovine banaka: 73,42% kod održivih banaka, nasuprot 38,53% kod tzv. sistemskih banka, odnosno onih za koje se kaže da su “too big to fail” (prevelike za propast, nap. prev.). To je ogromna razlika. U usporedbi s velikim bankama etične i održive banke pružaju dvostruko više usluga financiranja po jedinici imovine. Potvrđeno je i da su etične banke snažnije i otpornije: tijekom posljednjih desetak volatilnih godina njihova je profitabilnost stabilna.
• 493 milijarde eura iznose investicije u društveno odgovorne fondove, što znači u dionice i obveznice privatnih poduzeća ili državne vrijednosnice koje su odabrane prema kriterijima održivosti! Tu nema industrije oružja, nafte, ugljena, duhana ili igara na sreću. No tu su probrana vrhunska poduzeća i države, oni koji ulažu u obnovljive izvore energije, primjenjuju certificiranje sustave za upravljanje okolišem i ne bave se niti jednom kontroverznom djelatnošću. Drugi dio izvještaja proučava ovu vrstu investicijskih fondova, a osobita pažnja posvećena je preciznim definicijama. To je posebno važno zbog razlikovanja istinski odgovornog investiranja od onog koje samo želi površni premaz zelenom bojom kako bi se privuklo nove klijente iz zelenog “segmenta potrošača”.
• 5,54 milijarde eura vrijednost je izdanih mikrokredita u Europi. U usporedbi s ukupnim kreditima etičnih banaka i ulaganjima u društveno odgovorne fondove to je relativno mali iznos, ali obuhvaća na stotine tisuća malih kredita koji su korisnicima jako važni. Mikrokreditiranje — po kojem se proslavio “bankar siromašnih” Muhammad Yunus iz Bangladeša, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006. godine — primjereno je potrebama i oko 750.000 europskih građana. Tu spadaju zajmovi do nekoliko tisuća eura koji omogućavaju uspješno uključivanje u poduzetništvo ili pomažu likvidnost malih poduzetnika. Netko s tim novcem otvori krojačku radionicu koja povezuju Italiju i Afriku, netko drugi pokrene startup i postane milijunaš, a netko treći — puno skromnije — pomogne rođaku s troškovima liječenja.
• I za kraj, zelene obveznice (green bonds) putem kojih poduzeća i državna uprava uz pomoć financijskih tržišta financiraju projekte zaštite okoliša. One su eksplodirale između 2013. i 2014. a zatim nastavile rasti. Prema kumulativnim podacima za 2016. godinu, u Europi je vrijednost zelenih vrijednosnica u opticaju dostigla iznos od 178 milijardi eura. Na marginama, ali u ekspanziji, tu su i obveznice društvenog utjecaja (social impact bonds) u vrijednosti od 273 milijuna eura, što su također investicije u poslove koji donose dobrobit. To novo područje etičnog i održivog financirana detaljno je obrađeno u četvrtom dijelu izvještaja, u kojem ćemo naći jasnih uvida, ali i neka “siva područja”.

Zadruga za etično financiranje

Publikacija je dostupna za preuzimanje <OVDJE> (na talijanskom jeziku). Autori su Matteo Cavallito, Emanuele Isonio i Mauro Meggiolaro.

Snimka okruglog stola Bankarski sustav u službi razvoja — analiza stanja i novi modeli koji je održan 5.6.2018. u prostorijama Hrvatske obrtničke komore:

Kako ja vidim ZEF?

Želiš emailom primati obavijesti o objavama na ovom blogu? Prijavi svoju email adresu <OVDJE>. Zanima te praktično razvijanje kulture suradnje? Pridruži se grupi na Facebooku Kultura suradnje (S3 i šire).