Sociokracija kao pokret

Napisao Ted J Rau za Enlivening Edge Magazine

Iskustvo sociokracije

Uključen sam u nekoliko organizacija koje primjenjuju sociokraciju. Ponekad nam se jave oni koje zovem “sociokratskim turistima” — osobe koje žele prisustvovati sociokratskim sastancima da vide kako to izgleda. Za njih imam standardni odgovor koji će vas možda iznenaditi: “Dođite. Ali vjerojatno ćete biti razočarani. Sociokracija je gotovo nevidljiva, jer dobro facilitiranje je nezamjetno. Ono što možete doživjeti jest tijȇk, ali vjerojatno nećete zamijetiti odakle dolazi. Bit ćete s nama i jedino ćete moći vidjeti koliko je nevidljiva.”

Ako ste ikada bili na dobro facilitiranom sociokratskom sastanku vjerojatno niste zamijetili ništa posebno. I upravo u tome i jest stvar. Uostalom, ne okupljamo se da bismo prakticirali određeni način upravljanja, već da bismo surađivali na ostvarivanju zajedničkih ciljeva i povezivali se. Želimo da naša pažnja bude slobodna za usmjeravanje kako na posao, tako i na okupljene ljude. Bez napora, poput letenja.

Ono što ste na sociokratskom sastanku mogli zamijetiti vjerojatno su runde. Sudionici ne govore kad tko hoće već određenim redoslijedom, jedna po jedna osoba. Moje iskustvo s rundama je da se u zrelim grupama, čiji su se članovi navikli na korištenje rundi, javlja posebno dobar tijȇk, kao da se članovi prepuštaju mudrosti grupe. Često na kraju sastanka shvatim da se određena odluka iskristalizirala od malih pojedinačnih doprinosa i da ne mogu razdvojti što je bio čiji doprinos. Sve smo to “mi”. U sociokraciji mi se najviše sviđa upravo to iskustvo grupnog tijȇka i ne želim se vraćati na stari način sastančenja.

Vrednote sociokracije

Sociokracija je nastala 80-ih godina prošlog stoljeća i od tada se proširila svim kontinentima. To je sada svjetski pokret snažno prisutan u Nizozemskoj — zemlji iz koje je potekao— te drugim europskim zemljama, Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoj Americi, Indiji i Australiji, uz novije pojavljivanje u Africi i Aziji. U nastavku ću identificirati vrednote i načela sociokracije te ukratko opisati trenutačni krajobraz sociokratskog pokreta.

Za one koji znaju za Holakraciju: povijesno gledano, Holakracija se razvila iz sociokracije. U Holakraciji se naglašava autonomnost pojedinaca, dok je sociokracija manje regulirana, a moć i odlučivanje zadržava se u krugovima (timovima, nap. prev.) koje čine ravnopravni sudionici. Holakracija je formalnija verzija sociokracije — Holakracija daje više strukture, sociokracija daje više izbora.

Kako svi opisi govore o autoru jednako koliko o sadržaju, dopustite mi da se predstavim u dvije rečenice. Ja sam voditelj poslovanja i suosnivač neprofitne organizacije Sociocracy for All koja, sa sjedištem u SAD-u, djeluje po cijelom svijetu. Po struci sam lingvist (bavim se vezama između sintakse i semantike), rođen sam, odrastao i živio u Njemačkoj, a sada živim u prekrasnoj namjernoj zajednici s 80-ak susjeda u Massachusettsu, SAD.

Od svih vrednota u sociokraciji, dvije su poprilično univerzalne za sve samo-organizirajuće organizacije:

(1) Djelotvornost (eng. effectiveness): organizacijama se pridružujemo u nadi da će biti djelotvorne u ostvarivanju svojih ciljeva (svrhe).

(2) Pripadnost (eng. belonging): organizacijama se pridružujemo da bismo se s drugim ljudima povezali u pripadnosti nečemu što je veće od nas.

Po čemu je sociokracija posebna? Po jednakopravnosti.

(3) Jednakopravnost (eng. equivalence): svaki glas ima jednaku vrijednost i zajedno se odlučuje kako će zadovoljavanje nečijih potreba biti podržano.

To ne znači da svi zajedno odlučujemo o svemu i svačemu, niti znači da će svačije potrebe uvijek biti zadovoljene. To znači da će svačije potrebe biti pažljivo razmotrene. Potrebe investitora imaju istu vrijednost kao potrebe radnika u pogonu. Potrebe portira imaju istu vrijednost kao potrebe direktora. Jednakopravni smo, iako svi imamo različite uloge u cjelokupnom sustavu. Nitko ne može biti ignoriran ili nadglasan.

Sociokracija je zapravo skup organizacijskih načela primjenom kojih se jednakopravnost manifestira u svim područjima organizacije:

U strukturiranju rada

Ovlasti su distribuirane na najnižu moguću “decentraliziranu” razinu i pripadaju krugovima (organizacijskim jedinicama ili timovima) koji su “vlasnici” svojeg područja ovlasti. Svaki krug ima jasnu svrhu i područje ovlasti (domenu), što mu daje slobodu za oblikovanje vlastitog radnog okruženja. Između krugova koji trebaju biti povezani uspostavlja se “dvostuka veza”, tj. dvije osobe su punopravni članovi oba kruga, pa preko njih teku informacije i dijelovi postaju cjelina. Tako se jednakopravnost održava i u kompleksnim organizacijama s više razina.

U učenju i razvoju

Trajno učenje provodi se primjenom različitih metoda kojima se stvara okruženje s puno povratnih korektivnih informacija (eng. feedback) i retrospektiva, tj. aktivnog razmatranja prošlih iskustava suradnje (otvoreni izbori, evaluacije sastanaka, unaprjeđivanje uloga, redovite revizije poslovnih politika).

U donošenju odluka

Poslovne politike donose se pristankom. To znači da je prijedlog prihvaćen kada nitko u krugu nema prigovora. Odlučivanje pristankom je glavni princip sociokracije, to je doslovno prakticiranje jednakopravnosti. Tko god je član kruga tijekom donošenja odluke o poslovnoj politici može izložiti svoje potrebe, bilo kao prijedlog, bilo kao prigovor na prijedlog. Na taj se način uzimaju u obzir potrebe svih suradnika, a zatim rješavaju lokalno i na agilan način. Pojedinačne uloge u krugu određuju se i popunjavaju izborima pristankom, što pojedincima daje slobodu djelovanja na brz i odgovoran način.

Upravo zbog tih načela i njihove međusobne interakcije, sociokracija organizacijama omogućava agilnost utemeljenu na podjeli uloga u organizaciji, dok istovremeno omogućava zajedništvo i osjećaj pripadnosti, pri čemu je grupa ravnopravnih suradnika osnovna struktura suradnje. Sva se suradnja temelji na odnosima, a odnosi se razvijaju unutar male grupe u kojoj se surađuje trajno i s povjerenjem.

Krajobraz sociokracije

Sociokracija je u svojoj suvremenoj formi, kako ju je 80-ih godina prošlog stoljeća formulirao Gerard Endenburg, razvijena pod utjecajem triju velikih ideja:

• Jednakopravnost: Endenburg se školovao u kvekerskoj školi u kojoj je iskusio kako je to kada se u obzir uzimaju potrebe sviju.
• Živi sustavi: međusobno uklopljeni i povezani krugovi strukturirani su poput fraktalnih obrazaca u prirodi, odnosno kao međuovisni i poluautonomni sustavi.
• Kibernetika: po struci inženjer elektrotehnike, Endenburg je znao da su povratne informacije kritične za razumijevanje ne samo naših interakcija s okruženjem, već i ishoda našeg djelovanja te mogućnosti za unaprjeđenja.

Podučavanjem sociokracije bavi se nekoliko međunarodnih organizacija. The Sociocracy Group (TSG), organizacija koju je osnovao Gerard Endenburg, globalna je organizacija za poslovno savjetovanje s uredima u Europi i Sjevernoj Americi.

Sociocracy 3.0 (S3) je iteracija sociokracije čiji su se praktičari usmjerili na istraživanje i razvoj organizacijsih i procesnih obrazaca te vezu između agilnosti i sociokracije. Okuplja praktičare iz cijeloga svijeta, za sada najviše iz Europe.

Sociocracy For All (SoFA) je neprofitna, članska organizacija koja djeluje globalno. Osnovana je 2016. godine s ciljem da olakša prelazak na sociokraciju nuđenjem obuke i priručnika za primjenu, te povezivanjem sociokracije i drugih pokreta.

Obzirom da je sociokracija otvorena i dostupna metoda, nemoguće je točno procijeniti u koliko se organizacija širom svijeta primjenjuje. U organizaciji Sociocracy for All znamo za oko 100 organizacija i povezani smo s njima, a procjenjujemo da najmanje tri puta toliko organizacija primjenjuje sociokraciju u većoj ili manjoj mjeri.

Sociokracija se najbrže širi unutar pokreta koji s njom dijele iste vrednote. Prirodno okruženje za primjenu sociokracije nastaje kad god se ljudi okupe kao ravnopravni te da bi zajednički djelovali, primjerice:

• Namjerne zajednice (poput cohousinga i ekosela) u kojima ljudi zajedno žive kao ravnopravni sustanari, sami upravljaju svojom zajednicom i zajedno rade na svoje osobnom razvoju.
• Pokret za agilnost i sociokracija prirodno dijele temeljena načela samoorganiziranja, lokaliziranog odlučivanja te fokus na eksperimentiranje i učenje.
• Permakultura: osobito u svojim društvenim aspektima, permakultura i sociokracija dijele sklonost promatranju i primjeni obrazaca, uz stvaranje regenerativnih, održivih praksi kako u prirodnoj sferi, tako i u sferi međuljudskih odnosa.
• Nenasilna komunikacija (engl. nonviolent communication, NVC): konceptualno, nenasilna komunikacija i sociokracija su rođaci jer stvaraju okruženja za zajedništvo bez prinude, uz istovremeno razmatranje međusobnih potreba. Nenasilna komunikacija se time bavi iz smjera međuljudskih odnosa, a sociokracija iz smjera razvoja organizacija. Obzirom na prirodnu usklađenost, nenasilna komunikacija se često uključuje u prakse sociokracije.
• Neovisne škole: obzirom da je sociokracija začeta u školi, veliki broj škola — osobito u Nizozemskoj — godinama primjenjuje sociokraciju. (Jedan inspirativan projekt je Wondering School.)
• Najveća sociokratska organizacija u Indiji su susjedski parlamenti (video intervju), koji povezane krugove i izbore pristankom koriste za prakticiranje samouprave u vlastitom okruženju. Susjedski parlamenti su se proširili Indijom. Trenutačno tamo postoji više od deset tisuća krugova, a počinju ih replicirati i u drugim zemljama, poput Španjolske, Nigerije i SAD.

Kako vrednote sociokracije oblikuju djelovanje organizacije Sociocracy For All? Izravno su povezane s našom vizijom društvenih promjena: kako stvarati svijet u kojemu su važne potrebe sviju i u kojemu se ljude podržava da u svoje ruke uzmu rješavanje problema koji utječu na njihov život?

Takav fokus za nas ima određene implikacije:

• Informacije trebaju protjecati od praktičara prema učiteljima, te između praktičara i učitelja, tako da svi mogu učiti. To isto tako znači da su smisleni odnosi između ravnopravnih suradnika u središtu naše pozornosti.
• Informacije su moć. Mi želimo da ravnopravno sudjelovanje u upravljanju postane nova normala, pa ga nastojimo učiniti dostupnim na sve moguće načine, ne samo pristupačnim cijenama naših usluga i korištenjem Creative Commons licenci, već i u praktičnom smislu — tako što sociokraciju činimo što je moguće lakšom za primjenu, no bez podcjenjivanja potrebnih promjena organizacijske kulture koje ona implicira. Otvorene financije, otvorene plaće, te otvorene bilješke sa sastanaka na kojima se odlučuje trebaju postati standard.
• Ljudi su kreativni i prirodno nastoje ispraviti nedostatke u postupcima. Kako bismo ciljano ispravljali te nedostatke, mi organizacijske i procesne obrasce podučavamo s puno detalja i primjera, vrlo konkretno i na temelju prakse. Eksperimentiranje nastojimo uravnotežiti s primjenom najboljih praksi, koje se ionako stalno nadopunjavaju i usavršavaju.

Djelujemo s pretpostavkom da svi ljudi posjeduju sposobnost suradnje te imaju potrebu dati svoj dopinos i biti povezani. Kako bismo se odvikli od primjene povijesno uvjetovanih nekonsktruktivnih obrazaca (tj. anti-obrazaca) i tom potencijalu omogućili da se iskaže potrebni su nam sustavi i prakse za podršku. Evo zašto:

• Postoji raskorak između onoga što želimo idealno napraviti i onoga što u stvarnosti konzistentno činimo. Svi mi želimo biti najbolje verzije samih sebe. Ali to nije uvijek tako. Dobrim namjerama ne može se upravljati organizacijama. Sustavi podržavaju održavanje kvalitetnih veza i procesa čak i onda kada nismo u najboljoj formi.

Praktičan primjer: vrijeme je ograničen resurs. Čak i s najboljim namjerama te uz veliku svjesnost o ravnopravnosti spolova, studijama je dokazano da će članovi grupe u vremenskoj stisci pribjeći seksističkim obrascima. Razumijevanje toga ključno je za razumijevanja korisnosti sociokracije: obzirom da okolnosti nisu uvijek idealne, sustavi nam pomažu da više budemo ono što želimo biti. Procesi su poput sigurnosne mreže koja nam pomaže da znamo što trebamo napraviti, čak i u vremenskoj stisci, čak i kada smo ljuti, nestrpljivi, umorni ili povrijeđeni.

• Prakse nam pomažu u razvoju. Sustavi nisu samo sigurnosna mreža — dobri sustavi mogu proširiti naše obzore.

Praktičan primjer: u rundi, kada nije na tebe red da govoriš, ti se opustiš i slušaš. Stvarno slušanje je drugačije stanje svijesti, što sam i sam otkrio u sociokraciji. Neko vrijeme, kad god bih osjetio potrebu da upadnem nekome u riječ, svoje sam ideje zapisivao na papirić. Kada bi na mene došao red pogledao bih svoj opis… i to je bilo osvještavajuće. Većinu onoga s čime sam htio upasti u riječ već je netko drugi bio izrekao. Neke od mojih ideja više se nisu činile toliko relevantnima. Učeći me da se suzdržim, runde su me učinile boljim suradnikom u timu.

Njemačka izreka kaže “Bit će jedino ako napraviš”. Kultura se može mijenjati jedino konkretnom, realno provedivom, konzistentnom praksom koja jednakopravnost uvodi u sve razine i kontekste naših međuljudskih interakcija. Revolucija se živi sada.

Za nas je sociokracija puno više od načina upravljanja organizacijom. Radi se o promjeni kulture, u jednoj po jednoj organizaciji. Ako svi ovladamo vještinom suradnje i upravljanja u jednakopravnosti, ako djeca odrastaju u sociokratskim školama gdje ih se pita što će i kako učiti, ako u našim volonterskim organizacijama i na našim radnim mjestima upravljamo kao ravnopravni, ako se susjedi međusobno podržavaju da zajedničku sudbinu uzmu u svoje ruke — tada kultura suradnje može potisnuti natjecanje i strah, stvarajući ljepši svijet za svakoga.

Ted J Rau, siječanj 2018.
Izvorno objavljeno na www.enliveningedge.org.

Želiš emailom primati obavijesti o objavama na ovom blogu? Prijavi svoju email adresu <OVDJE>. Zanima te praktično razvijanje kulture suradnje? Pridruži se grupi na Facebooku Kultura suradnje (S3 i šire).

SoFA je 1. svibnja 2018. organizirala prvu međunarodnu online konferenciju o sociokraciji. Detaljnije informacije dostupne su na web stranici konferencije, a snimke svih predavanja i radionica ovdje. Na konferenciji sam sudjelovao kao jedan od predavača, evo snimke (za sada bez titlova na hrvatskom):

Moja kolekcija video tutorijala Sociokracije 3.0 (za sada samo na engleskom):