Suradnja ili partnerstvo?
Često se engleske riječi “collaboration” i “cooperation” na hrvatski prevode kao “suradnja”, ali te dvije riječi zapravo nemaju isto značenje.
Kad se kaže “cooperation” to, pojednostavljeno rečeno, znači da ljudi surađuju tako da jedni drugima nešto odrađuju u osobnom interesu. Kada se kaže “collaboration” to podrazumijeva suradnju koja uključuje zajedničko vodstvo, dijeljenje rizika, su-dizajn, su-odlučivanje, su-autorstvo… dakle podrazumijeva se (1) bliskiji i intenzivniji odnos, (2) ravnopravnost, (3) angažiranost.
Tu je još i “coordination” (obrazac koji se svodi na “ja radim ovo, a ti radiš ono”), što je lako prevesti sa “koordinacija”.
Možda bi se “cooperation” moglo prevoditi kao “suradnja” a “collaboration” bi više bilo kao “partnerstvo” — recimo u odvjetničkom uredu, zajedničkom poslu, poduzeću ili udruzi, čak možda kao u (zdravom!) bliskom odnosu? Ili je bolje te dvije riječi prevesti stranim pojmom, kao “kooperacija” i “kolaboracija”? No na hrvatskom “kolaboracija” ima i drugo, političko, značenje — suradnje s okupatorom.
Ipak sam u prijevodu članka koji slijedi odlučio zadržati stranu riječ “kolaboracija” jer takav prijevod već nekoliko godina koristim na tečajevima permakulture kada objašnjavam suradnju u kolaborativnim grupama, kako ih u svojoj knjizi The Empowerment Manual naziva američka učiteljica permakulture Starhawk.
Autor prevedenog članka je Anthony Cabraal iz Zadruge Enspiral s Novog Zelanda, a izvornik na engleskom jeziku je ovdje:
Šest funkcija (i alata) učinkovitih kolaborativnih timova
“Kolaboracija” posljednjih godina osvaja nove vrhunce planina poslovnog žargona. Oni koji se njome bave izrodili su cijele kategorije novih kompjutorskih alata, metoda konzaltinga, teorija vodstva, uredskih prostora i organizacijskih dizajna.
Znamo da je važna. Ali zbog čega?
Timovi koji su učinkoviti u kolaboraciji bit će uspješniji u onome što rade od onih koji to nisu.
Ako budućnost pripada organizacijama koje potiču, inspiriraju i motiviraju stvarno dobre ljude da svoje živote “troše” na njihovu djelatnost, onda te organizacije moraju biti konkurentne ne samo na tržištu, već i u “privlačenju talentiranih”.
Kolaborativna organizacijska kultura koja privlači ljude i omogućava im da daju najbolje od sebe ključna je za tu konkurentnost. Kolaboracija znači bolje i brže obavljanje poslova. Najbolji rad, najbolja suradnja na svijetu događa se kolaboracijom.
Mi smo u Enspiralu imali puno sreće, i to s više strana. Pravi ljudi, u pravo vrijeme, s pravom ravnotežom altruizma, aktivizma, poslovnog razmišljanja i financijske motivacije upravo za kolaboraciju. Uložili smo puno truda u postavljanje temelja za stvaranje ‘kolaborativnog’ okruženja koje će poticati razvoj visoko učinkovitih timova.
U posljednje vrijeme dijeljenje je prednost, stoga dijelim svoje razmišljanje o šest ključnih funkcija bilo kojeg visoko učinkovitog tima, uz šest alata koje smo u Enspiralu koristili kako bismo tu čaroliju ostvarili.
1) Komunikacija.
Funkcija: Komunikacija je kisik za bilo koju grupu ljudi koja želi nešto zajednički ostvariti. Za kolaboraciju je potrebno puno tog kisika.
Alat: Slack služi za disanje putem interneta. Taj alat stvara velike valove na kojima već mnogi surfaju. Slack je dobro prilagođen ovom našem vremenu ambicioznih idealista kojima je stalo da naprave nešto stvarno dobro i pri tome se dobro zabavljaju. Što znači da je alat dizajniran tako da se rad ne osjeća kao posao.
2) Donošenje odluka.
Funkcija: Sposobnost donošenja djelotvornih odluka presudna je za razliku između ideja i djelovanja.
Alat: Loomio je središnji živčani sustav mreže Enspirala. Taj je alat dizajniran s jednom jednostavnom, izuzetno važnom zadaćom: Pomagati timovima da zajedno donose bolje odluke.
Pretpostavka zajedničkog donošenja odluka jest jasnoća tko o čemu odlučuje, pronalaženje najboljih rješenja i zajedničko otklanjanje prepreka tim rješenjima, te odrađivanje poslova bez ikakvog “šefa” ili “gazde”, odnosno bez nekritičkog odrađivanja onoga što traže najglasniji. To nije nimalo lako — ali upravo je to osnovni način rada kolaborativnih timova.
Loomio je “open source” alat što ga je razvio jedan od timova u Enspiralu. Taj tim pionirski radi i na novim metodama određivanja vrijednosti u kolaboraciji sa svojim investitorima. Više o tome ovdje.
3) Upravljanje poslovima.
Funkcija: Tko što radi? Što kada treba biti gotovo? Kako napraviti plan projekta koji je prilagođen našim jedinstvenim uvjetima rada?
Alat: Trello je po meni najfleksibilniji i najjednostavniji višekorisnički alat za upravljanje poslovima. “Razbijanje” projekta na pojedinačne male poslove ili korake važan je dio obavljanja bilo čega, a Trello to olakšava neovisno o pripadnosti nekom timu ili organizaciji.
4) Održavanje dokumentacije.
Funkcija: Zapisivanje informacija, tablični izračuni, organiziranje, dijeljenje i prezentiranje informacija.
Alat: U toj utrci pobjednici su Google dokumenti. Lako ih je koristiti. Ne kvare se. Lako ih je dijeliti, lako je u njima zajedno raditi u stvarnom vremenu, uređivati ili poboljšavati dokumente neovisno o pripadnosti nekoj organizaciji.
5) Trošenje novca.
Funkcija: Novac je moć. A zajedničko odlučivanje o tome kako trošiti novac najizravniji je način dijeljenja moći, izgradnje povjerenja i zajedničke svrhe.
Alat: Cobudget je div koji se potiho budi u obliku javne beta verzije. Razvijen je s osnovnom zadaćom koja je toliko jednostavna koliko je i moćna: Zajedničko trošenje novca na zajedničke financijske ciljeve stvara opipljivi osjećaj vlasništva nad bilo kojom idejom. Ukoliko zaista želite da se tim nečemu zajednički posveti, onda u to svakako umiješajte financijsku međuovisnost.
6) Razrješavanje teških problema uz podsjećanje zašto nam je to važno.
Funkcija: Razrješavanje stvarno teških problema, podsjećanje zašto nam je uopće stalo do razrješavanja teških problema i zajedničko davanje smisla svemu ostalome.
Alat: Sjesti u krug i razgovarati bez međusobnog upadanja u riječ jedan je od najstarijih alata koje naša vrsta ima. Kada se nešto pokvari (a uvijek se pokvari ako pokušavate napraviti nešto makar malo izazovno) taj alat služi za popravljanje. Kada timski rad puca po šavovima, rokovi se gaze, a projekti propadaju, to je jedini alat za koji sam se osvjedočio da može vratiti osmjehe na lica i posao u normalu. I jednako tako — kada sve ide dobro, takav razgovor ljudima puni izvore motivacije, povezanosti i zajedničkih ciljeva. Super je što za taj alat ne trebamo plaćati nikakvu mjesečnu pretplatu :)
Nema preciznih recepata za kolaboraciju. Sve sastojke treba ubaciti u mikser, uključiti ga na neko vrijeme i zatim kušati, provjeriti jel vam fino. Sretno! Neka se ukusno, kolektivno vrhnje uzdigne na površinu vaše organizacije!
Anthony Cabraal, lipanj 2017.
Izvorno objavljeno na medium.com.
Želiš emailom primati obavijesti o objavama na ovom blogu? Prijavi svoju email adresu <OVDJE>. Zanima te praktično razvijanje kulture suradnje? Pridruži se grupi na Facebooku Kultura suradnje (S3 i šire).
