ZEFe, čuvaj se pravilnika
Kratki osvrt na organizacijsku kulturu najvećeg hrvatskog startupa (po broju uključenih, ne po uloženom kapitalu)
U Nedjeljnom Jutarnjem od 24. lipnja 2018. objavljen je Istraživački dossier Nedjeljnog i Re:vizije pod naslovom Kako je zaustavljen projekt Etična banka. Tekstom, fotkama i filmom u ležernom dokumentarističkom stilu Roberta Tomića Zubera ispričana je priča o velikoj neizvjesnosti, s čime se u ovom ili onom obliku nose svi uključeni u bilo koji startup, ali i svi njegovi dionici — tj. oni koji imaju razloga biti zainteresirani za uspjeh ili neuspjeh startupa. Svi ti ljudi sudjeluju i u drugoj kritičnoj dinamici pokretanja nekog posla utemeljenog na inovativnom poslovnom modelu: velikoj međuovisnosti. Oni koji su izravno uključeni, oni koji su “unutra” — manifestiraju organizacijsku kulturu.
“Jedna osoba ne može sve znati, no svatko vjerojatno zna nešto. Trebamo pronaći to zrnce znanja u sebi i zatim s drugima odraditi što treba oko toga.” — Shiva DJ
“Unutra” sam otkako je udruga u kojoj radim primljena u ZEF, odnosno otkako sam preuzeo ulogu suvoditelja jedne od sekcija ZEF-a. Više od godinu dana u toj ulozi sasvim je dovoljno za stjecanje uvida o organizacijskoj kulturi ZEF-a, pogotovo za “permakulturnog dizajnera s posebnim interesom za društvene i ekonomske aspekte permakulture, facilitatora specijaliziranog za učinkovitu suradnju u timovima”.
Jedno od temeljnih načela permakulturnog dizajniranja je “promatraj pa interveniraj” (eng. observe and interact). Što zamjećujem u sustavu koji se zove ZEF i kakva bi permakulturna intervencija bila poželjna?
Prilično sam siguran da je sadašnja organizacijska kultura u ZEF-u jedna od prepreka i prijetnji za uspješnost tog poduhvata. Kako se to kaže u pokretu za agilnost u poslovanju, u više od četiri godine rada i djelovanja nagomilao se ZEF-ov organizacijski dug. To je kao tehnički dug o kojem vode računa dobri poduzetnici u informatici i programeri računala ili mobitela, ali ne odnosi se na kodiranje aplikacija već na međuljudske odnose u organizaciji. Dugovi svih vrsta gomilaju se zbog raznih okolnosti, često zbog neznanja ili nemara odgovornih ili zbog izbjegavanja učenja.
Organizacijski dug kao prepreka i prijetnja po ZEF može se, naravno, riješiti i preokrenuti u pozitivu.
Jedan put za rješavanje organizacijskog duga mogli bismo nazvati “normiranje i reguliranje”. Taj put podrazumijeva definiranje raznih pravila i pisanje pravilnika u nadi da će se njihovim “instaliranjem” stvari početi odvijati onako kako piše u normama i pravilima, prema njihovom slovu i duhu. To je put birokratizacije i, ako malo razmislimo o tome, to je put sukoba i prisile — jer pretpostavka je da zbog nepridržavanja normi slijede kazne. To je također i put disfunkcionalne demokracije i prilično disfunkcionalne državne uprave s kakvom u Hrvatskoj imamo posla, čast iznimkama. Za ZEF je taj put slijepa ulica i meni je zapravo zabrinjavajuće da je u ZEF-u počelo donošenje raznih pravilnika uz objašnjenja otprilike u stilu da je to nužno, da će to unaprijediti poslovanje i “riješiti” stvar. Samo po sebi — neće.
Da se razumijemo, detaljna i stroga pravila mogu biti potrebna i korisna — na primjer u reguliranju djelatnosti bankarstva u nekoj jurisdikciji. Profesionalnost se vidi u detaljima. U ZEF-u se time izravno bavimo zbog osnivanja etične banke, čije osnivanje i poslovanje mora biti potpuno u skladu s tom regulativom.
No koja je zapravo funkcija pravila u demokratski upravljanoj organizaciji? Jer ZEF je zadruga, a kako je to u Zakonu o zadrugama zakonodavac zapisao, zadruga je: “…demokratsko društvo čiji rad nadziru njezini članovi i koji aktivno sudjeluju u stvaranju poslovne politike i donošenju odluka. Izabrani predstavnici članova odgovaraju članstvu. Članovi imaju jednaka glasačka prava (jedan član — jedan glas).”
Funkcija pravila su, na engleskom bi se reklo checks and balances, odnosno stvaranje i održavanje ravnoteže moći između onih koji odlučuju (u našem slučaju zadrugara) i onih koji provode odluke (u našem slučaju zaposlenika zadruge). Drugim riječima, funkcija pravila je jasno definiranje ograničenja unutar kojih se u nekoj organizaciji ima odvijati kretanje utjecaja i vrijednosti. Kretanje, a ne blokiranje — što je uobičajena posljedica birokratizacije! Zato sam skeptičan prema pravilnicima, pogotovo prema pravilnicima koje se nakon donošenja odloži u registrator (ili stavi na Google Drive) i čita tek nakon što je eskalirao neki sukob u organizaciji. Naravno, i za ZEF je važno da ima jasna i kvalitetna zadružna Pravila, Poslovnik o radu Skupštine i Pravilnik o radu — i to je to. Sve čemu je potrebno udovoljiti za osnivanje etične banke ionako treba udovoljiti buduća banka, dakle druga pravna osoba, dioničko društvo u 100% vlasništvu zadruge, a ne sama zadruga.
Drugi put je “samoorganiziranje”. Samoorganizacija je sposobnost sustava da spontano uredi svoje elemente na funkcionalan način, ukoliko su okolnosti i uvjeti zadovoljeni, no bez ikakvog vanjskog utjecaja ili prisile. Na takav se sustav može utjecati kultiviranjem okolnosti i uvjeta (npr. razvijanjem organizacijske kulture suradnje), ali ne i prisilom (npr. donošenjem pravilnika). Drugim riječima, biljka će rasti ako ima hranjivo tlo, zraka, dovoljno svjetlosti i topline — nikako je ne možemo prisiliti da raste ako nešto od toga nedostaje. Samoorganizirani sustav “sam od sebe zna” kako izvršavati svoju funkciju. U prirodi je mnoštvo uzora samoorganiziranja: kemijski spojevi, stanice živih bića, razni organizmi, svemirska tijela i konstelacije, galaksije. Životinjske i ljudske skupine također pokazuju sposobnost samoorganizacije. S permakultnog gledišta, samoorganiziranje je zapravo jedina dugoročno smislena organizacijska strategija za velik i kompleksan ljudski sustav poput ZEF-a, najveće zadruge u Hrvatskoj koja trenutačno okuplja preko 1.000 članova (od čega su otprilike trećina članova organizacije, u kojima obično ima više od jedne osobe). To je put kojim je ZEF već krenuo i tu vidim potencijale koji bi nas mogli dovesti do uspjeha, možda čak i do uspjeha neovisnog o osnivanju etične banke. To je put agilnosti u poslovanju, put ranog i čestog stvaranja nove vrijednosti za zadrugare.
Nakon 13. sjednice predstavničke Skupštine ZEF-a održane 11. lipnja 2018. u Zagrebu uloga predsjednika/ce Skupštine ostala je upražnjena — a iz nekog razloga u trenutku objavljivanja ovog osvrta “prazna” je i ova objava na web stranicama ZEF-a:
Kandidirat ću se za tu ulogu i tako pokušati utjecati na stvaranje uvjeta za preokret koji je potreban da bismo u ZEF-u riješili nagomilani organizacijski dug i “usput” ;-) prikupili 50 milijuna kuna za osnivanje etične banke u Hrvatskoj.
Re:viziju “Kredit naš etični” pogledajte na YouTube kanalu Al Jazeera Balkans [trajanje 50 minuta]
Stavovi i mišljenja na ovom blogu osobni su stavovi autora bloga i ne odražavaju stavove i mišljenja Zadruge za etično financiranje (osim u slučaju citata iz dokumenata ZEF-a koji nisu poslovna tajna).
Želiš emailom primati obavijesti o objavama na ovom blogu? Prijavi svoju email adresu <OVDJE>. Zanima te praktično razvijanje kulture suradnje? Pridruži se grupi na Facebooku Kultura suradnje (S3 i šire).
