Seciranje grada — Poštanska palača
Osječka secesija definitivno je jedan od najprepoznatljivijih elemenata grada na Dravi, a nju gotovo da i ne možemo zamisliti bez jednog od najupečatljivijih secesijski ostvarenja u gradu — poštanske palače. Dimenzijama je to najveća secesijska zgrada u gradu te jedna od najvećih u Hrvatskoj, a njen ulazni kameni portal najveći secesijski portal u Hrvatskoj.
Palača je sagrađena 1912. godine u stilu mađarske secesije i stoga je jedno od svega dva primjera mađarske secesije u Osijeku. Njen arhitekt nije poznat, ali spominje se ime Ivana Laya kao projektanta.
Već početkom 20. stoljeća javlja se sve češće pitanje nove poštanske zgrade u Gornjem gradu, jer je dotadašnja pošta na uglu Deszatyjeve (Ulici Hrvatske Republike) i Županijske ulice prostornim kapacitetom nije zadovoljavala količinu posla koji se u njoj obavljao. Osijek je tada izuzev pošte u Gornjem gradu imao poslovnicu u Donjem gradu i Tvrđi. Zanimljivo kako je poštanska zgrada u Tvrđi danas druga najstarija zgrada u svijetu u kojoj kontinuirano radi pošta.
Iako se od 1901. godine često spominje početak gradnje nove zgrade pošte, 1909. godine je to pitanje aktualizirano kada je Ministarstvo trgovine kupilo zemljište pokraj palače sude na uglu tadašnje Chavrakove i Teretne ulice. Prvotno zgrada je zamišljena kao mnogo veći objekt, negoli je na kraju izveden, budući da se je Ministarstvo financija trebalo pridružiti Ministarstvu trgovine u podizanju objekta, kako bi se u njega postavili, osim pošte i telegrafa još i porezni i solarski uredi. No, kako je u međuvremenu spomenuto ministarstvo za istu svrhu kupilo u Jägerovoj ulici kuću Đurđević i kuću Schwarz odlučeno je da će se dimenzije prvotno predviđenoga objekta smanjiti, te da će se nepotrebni komadi zemljišta vratiti osječkom građevnom uredu nazad kako bi on mogao prodavati parcele na kojima će se podizati privatne gradnje.
Zainteresiranost za izvođenje radova bila je nevjerojatna, što ne treba čuditi budući da je riječ o jednome od najvećih objekata ikada do tada podignutih u Osijeku uopće. Stiglo je čak 40 ponuda!
Gradnja pošte započela je 1910. godine, a prema tadašnjim planovima do Božića iste godine građevina je trebala biti pod krovom, a s 1. 11. 1911. i potpuno stavljena u službu, ali se u konačnici stavljanje u funkciju prolongiralo do 1912. godine. Cijena gradnje i uređenja nove poštanske zgrade koštala je oko 1.000.000 kruna.
Bez posebne svečanosti otvorenja, u novoizgrađenu Poštansku palaču prvog radnog dana, 28. listopada 1912., zajedno su ušli svi njezini činovnici, službenici i namještenici, predvođeni tadašnjim ravnateljem Brkićem. Tada devetnaestogodišnja Olga Morc bila je prva službenica koja je sjela za novi šalter i primila prvu preporučenu pošiljku. Tijekom ožujka 1913. u palaču su preseljeni preostali brzojavni i telefonski uređaji, a od tog trenutka palača je na usluzi Osječanima.
Iako je mnogo puta najavljivano, obnova pročelja poštanske palače očito će kao i ranije u povijesti, pričekati nekoliko godina.
