Seciranje grada — Zgrada Hrvatske gospodarske komore
Kada se govori o arhitektonskim ostvarenjima osječkog Gornjeg grada, zaista je nemoguće zaobići skladnu Europsku aveniju, ponajviše poznata po iznimno raskošnim secesijskim palačama s početka 20. stoljeća na sjevernoj strani ulice, ali i južna strana, izgrađena u duhu historicizma tijekom 19. stoljeća također je vrijedna pažnje, a jedna od najupečatljivijih zgrada zasigurno je zgrada Hrvatske gospodarske komore.
Osječka komora započinje s radom 1853.g. kada je održana osnivačka sjednica Trgovačko-obrtničke komore u Osijeku koja je pokrivala cijelu Slavoniju. U prvom registru gospodarstvenika načinjenom u komori 1854. godine bilo je 3708 obrtnika, 376 trgovaca i šest tvornica.
Jednokatna zgrada Hrvatske gospodarske komore sagrađena je u neoklasicističkom stilu 1894. godine, čak 10 godina prije Zagreba. Zgradu je projektirao Hugo Engelsrath, a gradnju upravljao Julio Hermann. Na svečanom su otvorenju komorske palače 11. studenoga 1894. bili brojni uzvanici, među kojima i hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban Karlo grof Khuen-Héderváry de Hédervár, veliki župan Virovitičke županije Teodor grof Pejačević te ugarski ministar gospodarstva i prometa Béla barun Lukács.
Glavnim pročeljem zgrade Hrvatske gospodarske komore dominira skulptura rimskog boga Merkura, antičkog simbola novčane dobiti, trgovanja, rječitosti, pjesništva, sreće, mućki i lupeža. Ispod kipa Merkura nalazi se dubokoreljefna kompozicija unutar zabata zgrade na kojem se, ponovno uz Merkura, pojavljuje i Minerva. Ona je bila rimska božica mudrosti, strateškog ratovanja, umjetosti, trgovanja i strategije.
Roko Poljak
