Ah, taj doktorat: Kako odabrati mentora, grupu i područje rada?
Autori: Marin Benčević i Deni Nurkić
Udruga Penkala je provela anketu putem koje smo prikupili savjete i iskustva više od 40 hrvatskih doktoranada. Iako su doktorandi većinom zadovoljni svojim doktoratom, gotovo svi su naglasili važnost pažljivog izbora tri aspekta doktorata: grupe, mentora i područja rada.
U idealnoj situaciji, sva će tri aspekta biti prilagođena vama kao doktorandu. Naravno, to je lakše reći nego ostvariti, pogotovo zato što doktorandi uglavnom donose odluke bez ikakvog prijašnjeg iskustva i neposrednog mentorstva. Jedna od glavnih aktivnosti Penkale jest prijenos znanja među generacijama, od ljudi koji su nedavno prošli ili trenutno prolaze kroz neki stadij karijere, prema onima koji se odvažuju na isti korak. Stoga smo pitali upravo trenutne doktorande za mišljenja i savjete koje bi htjeli prenijeti svima koji razmišljaju o upisu ili promjeni doktorata.
Što su nam sve rekli? Započnimo od odabira grupe…
Kako odabrati grupu?
Unutar istraživačkih institucija, istraživačke su grupe vrlo slične malim zasebnim poduzećima s voditeljem grupe ili mentorom na čelu. Stoga, kao i kod izbora tvrtke u kojoj želite raditi, postoji pregršt faktora koje trebate uzeti u obzir. Međutim, prema iskustvima doktoranada, jedan je faktor apsolutno presudan: međuljudski odnosi.
Radna atmosfera
Evo što su neki doktorandi imali za reći o radnoj atmosferi:
“Primarno se raspitati kakva je radna i socijalna atmosfera u grupi. Ako ima ‘loše krvi’ u grupi, definitivno ju izbjeći. Sve drugo se da nadoknaditi osim ako ti je svaki dan dolazak na posao muka zbog ljudi.”
“Ključno je da [članovi grupe] imaju timski mentalitet.”
Iako su publikacije i prestiž grupe/institucije bitni za CV te budući karijerni napredak, teško je zanemariti činjenicu da s ljudima iz istraživačke grupe provodimo barem osam sati dnevno tijekom četiri ili više godina. Iz te perspektive, nužno je vagati prednosti prestiža nad potencijalnim svakodnevnim nezadovoljstvom.
Upravo zbog toga, velik je broj doktoranada naglasio procjenu radne atmosfere unutar grupe kao obavezni predkorak pri upisu doktorata. Prema njima, najbolji način da dobiješ osjećaj i procijeniš kakvi su ljudi u grupi je da izravno pričaš s članovima grupe.
“Ako ikako imaš priliku, upoznaj ljude prije nego što pristaneš raditi s njima. Prije odluke puno znači imati dojam kakvi su kao ljudi i kakvi su kao stručnjaci.”
“Bilo bi super volontirati u grupi koja te zanima prije upisa doktorata.”
Dakle, sljedeća su dva načina upoznavanja grupe najčešće sugerirana:
Volontiranje: Grupi se možete privremeno pridružiti tako što ćete surađivati s njima na završnom/diplomskom radu ili im se možete javiti tijekom/nakon studija s upitom da sudjelujete u nekom dijelu znanstvenog rada. Ovo je izravan način da testirate kako surađujete s grupom. Uz to, vjerojatno će za vas biti zadužen doktorand koji će uglavnom s vama rado podijeliti svoja iskustva rada u toj grupi.
Neformalno upoznavanje članova grupe: Ako volontiranje nije opcija, uvijek se možete javiti članovima grupe. U svakoj grupi sigurno postoji osoba koja je pristupačna i rado će pomoći te podijeliti pozitivna (i manje pozitivna) iskustva s ljudima koji dijele njihove interese. To može biti u obliku posjete uredu grupe ili neformalno na kavi, pozivu i sl.
Kako god to učinili, ključno je da, koliko god je to moguće, upoznate grupu prije doktorata! Nemojte se ustručavati poslati direktan mail (“cold mail”) članovima bilo koje grupe koja radi nešto što vas zanima, većina će vam odgovoriti. Ili dođite u Penkalu i raspitajte se je li netko od članova udruge na doktoratu ili postdoktoratu na instituciji koja vas zanima. 🙂
Za kraj, uzmite u obzir, iz vaše perspektive, dvije najvažnije osobe u svakoj grupi; vašeg neposrednog mentora i voditelja grupe. U malim grupama to može biti i ista osoba, dok u većoj grupi vaš mentor može biti odgovoran voditelju grupe. Može se dogoditi i da ćete vi kao novi doktorand primarno raditi s nekim drugim doktorandom ili postdoktorandom dok ćete mentora ili voditelja grupe rijeko viđati. Probajte shvatiti ovu dinamiku i prepoznati tko će biti osoba koje će najviše raditi s vama na dnevnoj razini. Dok to tko s vama radi na dnevnoj razini može varirati ovisno o grupi, jedna je osoba/pozicija svuda prisutna: voditelj ili voditeljica grupe.
Voditelj / voditeljica grupe
Kako stara izreka kaže, riba smrdi od glave. Voditelj ili voditeljica grupe su ti koji imaju krajnji utjecaj na vaše iskustvo u grupi, oni su ti koji su odabrali druge članove grupe i definirali radnu atmosferu, bilo direktnim zahtjevima ili svojim ponašanjem i načinom rada. Tako da, prema doktorandima, jedan od najboljih prediktora kvalitete grupe je upravo kvaliteta voditelja/ice.
“Grupa ovisi puno o mentoru. Dobri mentori uglavnom privuku dobre studente.”
“Glavni i skoro pa jedini kriterij odabira grupe: procijeniti kakav je voditelj grupe/mentor kao čovjek.”
“Mislim da mentor čini ogromnu razliku i da je važno provesti neko vrijeme osobom koja će ti biti menadžer nekoliko godina prije nego što se odluči za neku grupu.”
Dobra radna atmosfera neodvojiva je od osobnosti i kvalitete voditelja grupe. Dobar menadžer koji zna upravljati vama i timom, olakšat će vam posao i značajno poboljšati iskustvo vašeg doktorata. Naravno, vrijedi i obrnuto.
Kao i kod odabira grupe, najbolji je način da procijenite kvalitetu voditelja grupe kroz direktnu suradnju na manjem projektu, a drugi je najbolji način da pričate s trenutnim (ili bivšim) članovima grupe.
Voditelj/ica grupe je nerijetko i osoba koja će vas izravno mentorirati tijekom doktorata. Kako onda odabrati mentora?
Kako odabrati mentora / mentoricu?
Možda najvažniji od tri faktora koje ovdje spominjemo je odabir mentora ili mentorice. To je osoba koja ima pregršt različitih uloga tijekom vašeg doktorata. Ona vam je šefica, poslovna partnerica, suautorica, savjetnica, a ponekad i prijateljica. O tome smo već pisali kako iz perspektive doktoranada pa tako i iz perspektive samih mentora.
Koje su, prema doktorandima, karakteristike koje dobar mentor treba imati?
“Bitno je da se bavi s tobom, a ne da je faca.”
“Najvažnija je njegova ljudskost i pristupačnost, pa tek onda stručnost.”
“Poželjno je da je mentor prisutan i voljan pomoći na dnevnoj bazi […].”
Uz manji broj izminki, gotovi svi su doktorandi naglasili ljudski faktor prilikom odabira mentora. Mentor kao znanstvenik odlazi u drugi plan naspram njegove dostupnosti, pristupačnosti, osobnosti i sposobnosti da vodi ljude (a ne šefuje). To je i logično — stručnost mentora pada u vodu ako mentor nije dostupan, voljan pomoći, ne zna prenijeti znanje ili ga se bojite pitati za bilo što.
“Čak bih rekao da je važnije da mentor bude dobra osoba nego da bude dobar znanstvenik. To ne znači da treba odabrati dobrog znanstvenika, ali uzalud je znanstveni kredibilitet ako radi toga strada mentalno zdravlje.”
“Nađi ljude koji rade što ti želiš raditi. Onda odaberi najugodniju osobu za mentora.”
To ne znači da potpuno zanemarite sve ostale karakteristike. Bitno je da se mentor bavi područjem srodnim onome kojim se vi želite baviti. Dobro je i da mentor ima kontakte, utjecaj i izvore financiranja. Osim toga, dobri će vas mentori moći uputiti i u vaš daljnji karijerni razvoj. Ali, preduvjet za sve to je da je mentor dobra osoba, a ne — po riječima jednog doktoranda — faca.
Kao i kod savjeta za voditelja grupe, ključno je upoznati mentora prije doktorata s time da u ovom sučaju doktorandi još više naglašavaju korisnost razgovora sa sadašnjim ili bivšim doktorandima. Izravno i dugogodišnje iskustvo zajedničkog rada najbolji je izvor informacija, ali, naravno, uvijek uzmite u obzir koliko ste vi različiti od osobe s kojom razgovarate. Moguće je da one stvari koje toj osobi ne odgovaraju vama odgovaraju više, ili vam te stvari nisu relevantne za odluku jer preferirate drugačiji način rada ili drugi tip međuljudskih odnosa. Probajte razdvojiti toksične značajke od osobnih preferenci, koliko god to teško bilo.
Sve u svemu, bitno je da mentora možete poštivati, kako s ljudske tako i sa znanstvene strane, da vaša interakcija glatko teče te da imate sličan pristup radu i usklađena očekivanja od rezultata zajedničkog rada.
Kako odabrati područje istraživanja?
Kod odabira područja, bitno je da imate na umu dugoročnost odluke. Tim ćete se područjem izrazito intenzivno i duboko baviti minimalno četiri godine.
“Pročitati par znanstvenih radova i vidjeti perzistira li interes.”
“Pitanje koje si treba postaviti je hoće li mi to biti zanimljivo i nakon godinu, dvije, tri dana.”
Stoga ne treba žuriti u odabir i pustiti da vas potpuno preuzme početni žar. Dobro je uzeti malo vremena i proučiti područje, prvenstveno čitanjem znanstvenih radova.
Osim vlastitog interesa i afiniteta prema području, doktorandi naglašavaju i praktične aspekte. Primjerice, koliko je jednostavno objavljivati radove iz tog područja? Ima li područje budućnost i perspektivu? Koja je popularnost područja?
“Želim li toj problematici posvetiti idućih 3–5 godina svog života? Imam li vremena da se toj temi potpuno posvetim? Hoću li s ovim mentorom, u ovoj grupi i na ovoj instituciji moći postići što želim po pitanju svog doktorata? Odgovor na sve mora biti da.”
Bitno je i sagledati širu sliku; kako se odabir područja veže s odabirom grupe i mentora. Neka područja zahtijevaju visokotehnološke laboratorije i izvore financiranja kojima sve grupe nemaju pristup. Neki su mentori vičniji u jednom području nego u drugom, a grupa može imati i druge istraživače koji mogu svoje znanje prenijeti na vas.
Ono što je bitno jest da se odabir poklapa s vašom unutarnjom motivacijom:
“Treba odbiti svaku pomisao da će netko po nečijim željama (mentora, voditelja itd.) raditi nešto za što nema intrinzične motivacije.”
Nema te sile koja te može natjerati da uživaš godinama mukotrpno raditi nešto što te ne zanima. Slušaj savjete doktoranada i nemoj se voditi tuđim željama, bio to mentor, savjetnik, trenutni znanstveni hype ili bilo koji drugi utjecaj.
Zvuči strašno?
Bez brige!
Iako je odabir područja važan, velik broj doktoranada savjetuje malo ležerniji pristup izboru ovog aspekta doktorata.
“Biraj grupu a ne temu.”
“Oko područja rada bi trebalo razmisliti, iako ne previše. […] Ako se tema/područje još nije iskristaliziralo, onda je puno korisnije usmjeriti se na traženje dobrog mentora i područja u kojem se principi rada slažu s tvojom idejom korisnog i kvalitetnog rada.”
“Što god ti je sad zanimljivo će ti postati puno zanimljivije kad saznaš puno više o tome.”
Prvo, kako više znate o nekoj temi tako vam ona često postaje i zanimljivija. Također, svako je područje cijeli jedan mali svijet za sebe i unutar njega vjerojatno postoji nešto što vas može zaokupiti. Osim toga, u znanosti za svaki problem postoji puno mogućih pristupa njegovom rješavanju. Sigurno postoji neki koji je unikatno vaš.
“[Biraj] Ono što te zanima, što bi htio raditi u karijeri kasnije. No tema se uvijek može promijeniti u sred doktorata.”
Na kraju, i ako kročite krivim putem — ništa nije uklesano u kamen. Možete mijenjati temu disertacije, područje, pa čak i mentora. Četiri godine u znanosti dug su i nepredvidljiv period, tako da gotovo svako sveučilište i projekt imaju definirane procedure za promjene većine stavki oko vašeg doktorata.
Kako god izgledao vaš put kroz područja istraživanja, bitno je samo da pri svakom koraku učite nove vještine. Cilj je da kreirate specifičan skup vještina koji je poseban samo za vas tako da u nastavku karijere postanete teško zamijenjiv komadić slagalice bez obzira na to u koje okruženje dođete.
Zaključak
Ako ćete iz ovog članka zapamtiti samo tri stvari o početku vašeg doktorandskog puta, neka budu sljedeće:
- Prvo, odabir strukture grupe, mentora i područja su ključni za vaše zadovoljstvo doktoratom.
- Drugo, nikako nemojte zanemariti ljudski faktor. Znanost je kolaborativna aktivnost i prvenstveno morate biti zadovoljni ljudima oko sebe.
- I na kraju, iako je izbor bitan, prisjetite se da je znanost dovoljno fleksibilna i nemojte biti paralizirani izborom. Informirajte se najbolje što možete, i onda se bez straha zaputite dalje. Kako god vaš put na doktoratu završio — uspjehom u početnom području, promjenom teme/mentora/grupe ili zaključkom da znanstveni rad nije za vas — imajte na umu da jako mali postotak ljudi na kraju požali što su doktorat uopće upisali.
Većina doktoranata ističe da je slaba informiranost prije izbora doktorata i tijekom doktorata ono što bi retrospektivno najviše voljeli promijeniti. Nadamo se da će ovaj članak za buduće generacije napraviti bar mali pomak po tom pitanju. Za veći pomak, dođite nam u Penkalu i pokupite iskustva direktno od sadašnjih i bivših doktoranada. 😀
Jednom kad ste upisali doktorat, slijede novi izazovi; kako pravilno pristupiti radu (recimo razlika aktivnog i pasivnog rada), kako raspodijeliti svoje vrijeme, kad se osloniti na sebe, a kada pitati i očekivati pomoć mentora i/ili članova grupe, što je uopće uspjeh u znanosti s obzirom na inherentnu nepredvidljivost rezultata istraživanja i još mnogo toga. Ako netko želi opisati svoja iskustva i mišljenja na bilo koju od tih ili drugih tema, javite nam se!
