Faktor odjeka — je li zaista bitan faktor za vrednovanje kvalitete časopisa?

Autor: Tamara Vujović

Faktor ili čimbenik odjeka (engl. Impact Factor, IF) jedan je od najznačajnijih bibliometrijskih mjerila koji se danas koristi za vrednovanje uspješnosti nekog znanstvenog časopisa. Ideja o uvođenju faktora odjeka potječe još iz 1955. godine kada ju Eugen Garfield, danas poznat i kao jedan od utemeljitelja bibliografije i scientometrije, predlaže u svrhu uspostavljanja kritičkog i objektivnog sustava ocjenjivanja znanstvene literature. Međutim, primjena ovog sustava zaživjela je tek dvadesetak godina kasnije.

Faktor odjeka je kvantitativni pokazatelj prosječne citiranosti članaka objavljenih u određenom znanstvenom časopisu u određenom razdoblju. Računa se za svaku kalendarsku godinu, a pripadajuća brojčana vrijednost dobije se dijeljenjem ukupnog broja citata s ukupnim brojem članaka objavljenih u određenom razdoblju — najčešće dvije godine (Slika 1.). Primjerice, ako je u časopisu “A” u 2020. godini objavljeno 45 članaka, a u 2021. godini 55 članaka koji su tijekom 2022. godine sveukupno bili citirani 1000 puta, onda je faktor odjeka tog časopisa za 2022. godinu jednak 10 (1000 citata / 100 članaka = 10). Časopisi s većim faktorom odjeka smatraju prestižnijima i čitanijima u usporedbi s časopisima koji imaju manji faktor odjeka.

Slika 1. Prikaz formule i načina izračuna faktora odjeka znanstvenog časopisa za 2022. godinu.

Većina izdavača, institucija i znanstvenika koristi faktore odjeka kao mjerilo kvalitete i uspješnosti određenog znanstvenog časopisa. Primjerice, znanstvenici koji žele objaviti rezultate svojih istraživanja prvo trebaju napisati znanstveni članak u kojem će predstaviti svoje rezultate i objasniti njihovu važnost te potom odabrati znanstveni časopis u kojem žele objaviti svoj rad. Pritom je jedan od glavnih kriterija odabira, nakon odabira časopisa s odgovarajućom tematikom, vrijednost njegovog faktora odjeka, budući da većina znanstvenika i dalje smatra da veći faktor odjeka imaju samo kvalitetni časopisi koji objavljuju radove sa značajnim doprinosom znanstvenoj zajednici. Nadalje, smatraju da će objava njihovog članka u časopisu s faktorom odjeka većim od prosjeka dati dodatnu vrijednost i promociju kako njihovom radu, tako i njima samima te im pomoći u daljnjem napredovanju i razvoju karijere.

Slika 2. Nesigurnost u pravu vrijednost faktora odjeka

Međutim, nedostatak razumijevanja prilikom tumačenja faktora odjeka nerijetko rezultira pogrešnim vrednovanjem kvalitete časopisa i u njemu objavljenih radova. Stoga brojni članovi znanstvene zajednice, bibliometrijski stručnjaci i knjižničari sve glasnije kritiziraju ovakav sustav vrednovanja, uz navođenje nekoliko glavnih mana:

• Faktor odjeka temelji se isključivo na broju citata te se zaključak o uspješnosti nekog znanstvenog časopisa ne bi smio tumačiti na temelju samo jednog mjerila.
• Faktor odjeka ne daje informaciju o citiranosti ili kvaliteti određenog članka objavljenog u nekom časopisu, već se kvaliteta tog članka vrednuje u odnosu na kvalitetu tog časopisa. Posljedično će se članak koji nije baš citiran u drugim radovima, ali je objavljen u časopisu s visokim faktorom odjeka smatrati kvalitetnijim od nekog drugog članka koji je puno puta citiran i objavljen u časopisu s nižim faktorom odjeka.
• Usporedba časopisa iz različitih znanstvenih područja na temelju faktora odjeka nije ispravan način vrednovanja jer se zanemaruju razlike u citatnim i komunikacijskim procedurama specifičnima za pojedina znanstvena područja što u konačnici utječe na vrijednost faktora odjeka. ‘Opseg’ pojedinog znanstvenog područja i broja znanstvenika koji se bave pojedinom temom, također direktno utječe na broj citata pa tako i faktor odjeka.
• Na preispitivanje trenutnog načina vrednovanja pojedinih znanstvenih časopisa, između ostalog, navodi i sam način izračuna faktora odjeka, budući da se ponekad u gore prikazanu formulu (Slika 1.) u brojnik uvrštavaju ne samo citatibilni radovi poput znanstvenih članaka i preglednih radova, već i citati drugih vrsta objavljenih priloga poput sažetaka s konferencija, uvodnika, pisama i sl., uz njihovo istovremeno izuzimanje iz nazivnika. Osim toga, zabilježeni su i slučajevi manipuliranja s izračunima faktora odjeka kod kojih su se prilikom izračuna u obzir uzimali samo radovi s najvećim brojem citata.
• Diskutabilnim se pokazalo i razdoblje na koje se odnosi faktor odjeka (1–2 godine), stoga se u zadnje vrijeme sve više objavljuju podaci o faktoru odjeka koji se odnose na razdoblje od pet godina.
• Također, prisutan je i problem samocitiranosti časopisa. Kod ovog problema je dvojno to što se, primjerice, unutar jednog članka koji je objavljen u časopisu “A” navodi citat drugog članka koji je objavljen u istom tom časopisu čime se ujedno povećava faktor odjeka časopisa “A”. Osim toga, ponekad sami časopisi izravno ili neizravno potiču autore članaka koji su poslali svoj rad na recenziju u taj časopis na citiranje drugih članaka objavljenih u njemu.
• U konačnici, u obzir se ne uzimaju ni vrste radova koje znanstveni časopis objavljuje, iako se pokazalo da su pregledni radovi citiraniji u usporedbi s drugim vrstama radova.

Međutim, unatoč navedenim ograničenjima i polemikama koje se vode unutar znanstvene zajednice oko faktora odjeka, on je i dalje jedan od najznačajnijih parametara koji se uzima u obzir prilikom vrednovanja uspješnosti i kvalitete nekog znanstvenog časopisa kada se, naravno, tumači na ispravan način. Nadalje, danas postoje i alternativna bibliometrijska i scientometrijska mjerila koja se temelje na praćenju online aktivnosti vezanih uz određeni rad poput broja pregleda, preporuka, dijeljenja rada i slično (Slika 3). Međutim, još uvijek nije postignut konsenzus oko njihovog mogućeg tumačenja i primjene u vrednovanju znanstvenih časopisa. Više o alternativnim metodama vrednovanja uspješnosti znanstvenih publikacija možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://libguides.murdoch.edu.au/measure_research/alternative.

Slika 3. Razni primjeri alternativnih metrika

Ipak za sada, savjet svima koji rezultate svog istraživanja namjeravaju objaviti u nekom znanstvenom časopisu, je da prije slanja svog rada na recenziju budu oprezni s tumačenjem faktora odjeka tog časopisa i kritički analiziraju kvalitetu u njemu već objavljenih radova.

— -

Literatura:

https://www.scijournal.org/articles/good-impact-factor
http://www.garfield.library.upenn.edu/papers/science_v122v3159p108y1955.html
https://libguides.du.edu/c.php?g=204307&p=1348066
https://hrcak.srce.hr/file/51302
https://www3.ntu.edu.sg/home/mwtang/ifuse.pdf
https://mckitterick.tumblr.com/image/165616155640
https://fulir.irb.hr/1928/1/Macan_Bojan-Petrak_Jelka-Bibliometrijski%20pokazatelji%20za%20procjenu%20kvalitete_znanstvenih_casopisa%282015%29-postprint.pdf