Kako ‘networkati’ kada mrzimo ‘networkanje’?

Što nam prvo pada na pamet na pojam ‘networking/umrežavanje’?

‘Uhh’, ‘Kako uopće pokrenuti razgovor?’, ‘O čemu pričati? Ne znam ništa o osobi’, ‘Mrzim ‘small talk’, ‘Površno i transakcijsko’ ?

Istina je da povezivanje sa novim ljudima može biti teško, neugodno, naporno, posebno ako si postavimo prevelika očekivanja, ili nam je teško osmisliti teme za razgovor, a još više ako je sugovornik napadan, ili pak pun sebe. Ipak, ono može biti i veoma ugodno i produktivno. Jedan osmjeh ili pristupačna osoba može sve učiniti lakšim, razgovor opuštenijim, bez pritiska, iskrenim i razotkriti mnogo zajedničkih tema i interesa.

Zašto je umrežavanje bitno? Kada je najkorisnije?

• Kod potrage za poslom: za stvaranje poznanstava, otvaranje prilika i pronalaženje ‘skrivenih poslova’ (kasnije u tekstu).
• Za napredovanje kao znanstvenik: nužno je za suradnje na projektima, pronalaženje financiranja i komuniciranje znanosti prema drugim znanstvenicima ili javnosti.
• Za svakodnevni život: prijateljstva, poznanstva, pomoć ili za dolaženje do informacija.

‘50% poslova se nalazi preko veza!’

U Hrvatskoj bi to odmah značilo nešto veoma negativno, ali zapravo iza ove činjenice skriva se puno toga. Zašto samo prijaviti se na poziciju često nije dovoljno? Mnogo je potencijalnih razloga:

• 1) Opisi poslova nisu savršeni: često su pisani u natuknicama, a još bitnije nejasno i generičko, kao horoskop, tako da se svatko pronađe u njima.
• 2) Ljudi nisu niz natuknica: svatko od nas je puno više od seta natuknica. Uzmimo ovaj set činjenica: „muškarac, rođen 1948. u UK-u, 2 puta ženjen, bogat i poznat i živi u dvorcu“. Dosta je tu detalja, ali ovaj opis pripada dvjema potpuno različitim osobama: Ozzy Osborneu, ali i Kralju Charlesu!
• 3) CVi su limitirani i nesavršeni: edukacija i vještine su u njemu, ali druge bitne stvari nisu poput motivacije, proaktivnosti, pouzdanosti, ugodnosti, organiziranosti..

‘Companies hire for what’s on resume and fire for what isn’t’ — Eve Meceda, Social psychologists and corporate leadership educator

• 4) Većina poslova su zapravo ‘skriveni’ poslovi: Rad i iskustvo s nekim je puno bitnije od CV-a i mnogo pozicija se otvori jer si osoba ‘sama stvori poziciju’ odnosno dokaže da im je potrebna.

‘Good managers are ‘constantly recruiting but occasionally hiring’

Ove četri činjenice dosta jasno objašnjavaju iz nekoliko perspektiva zašto uistinu nije začuđujuće da zapravo iznimnu prednost čini poznavanje osobe unaprijed jer je time odmah jasno čime sve osoba može doprinijeti, neke koji informacija je moguće pronaći u CV-u, a mnoge koje neće biti moguće.

Dvije osobe: King Charles i Ozzy Osborne koji se mogu svesti na isti set natuknica: ‘muškarac, rođen 1948. u UK-u, 2 puta ženjen, bogat i poznat i živi u dvorcu’

Umrežavanje u znanosti

Prva asocijacija na ‘networking’ u znanosti su vjerojatno konferencije. Ali ona dođemo na konferenciju i ne znamo kako pristupiti ljudima. Mnoge od tih ljudi vjerojatno nećemo nikada više u životu vidjeti, bave se totalno drugačijim stvarima, čine se premladi/prestari da im mi budemo zanimljivi.. Ali zapravo povezivanje sa ljudima iz različitih pozadina, status, lokacija može imati različite oblike i mnoge koristi:

• Od jednostavnog prezentiranja svog rada i interesa i saznati o tuđima koje može inspirirati ideja za istraživanja, ali i pokrenuti suradnje.
• Dobiti iskustva i savjete od nekoga tko je ispred nas, tko je već prošao kroz puteve kojima mi tek krećemo, i čiji nam savjeti mogu uštediti vremena, energije i otvoriti nove poglede. Isto tako, podijeliti iskustva mlađima može pružiti osjećaj da možda naše greške nisu bile uzalud.
• U najgorem slučaju možemo pružiti ili primiti podršku i pokazati poštovanje za tuđi rad.
• I na kraju ono što često zaboravljamo, da svatko od nas može povezati osobe koje se ne znaju, a kojima to poznanstvo može biti iznimno korisno za karijeru ili iz osobnih razloga. Biti ‘spajalica’ je dobar osjećaj!

Ipak, što nije umrežavanje?

• Nije skupljanje vizitki ili LinkedIn konekcija — Nije bitna kvantiteta, već je kvaliteta i odnos koji izgradimo s tim ljudima. Moramo biti spremni upitati ih za pomoć, savjet.
• Nije ‘Small talk’ — Pričajte o stvarima koje vas uzbuđuju, stvarima po kojima ćete vi zapamtiti osobu ili biti zapamćeni!
• Nije pronalaženje posla — Networking je najčešće sa mnogo duljim vremenskim horizontom, sa fokusom na građenje karijere i prilika u budućnosti!
• I nije traženje usluge od druge osobe — Više ćemo postići ako pronađemo kako mi možemo pomoći drugoj osobi, a onda će ta osoba u nekom trenu uzvratiti sličnom gestom.

‘Networking should be about finding way to make other people more successful ‘ — Keith Ferrazzi, author of Never eat alone

Koliko bi zapravo ‘konekcija’ trebali imati?

Poznanstva i veze se mogu razvrstati u nekoliko kategorija. Ako gledamo vrstu transakcije to može biti samo opušten, neobavezan razgovor, razgovor s fokusom na razmjenu savjeta ili informacija, a može biti i prijateljstvo zbog zajedničkih interesa ili pak emocionalne podrške. Također, poznanstva se mogu razlikovati prema snažnosti veze, gdje su jake veze obično u slučajevima prijateljstava i uključivanja emocija, dok s druge strane manje snažne veze su one bazirane na poznanstvima, razmjeni ideja, informacija, usluga. I obje su jednako važne, a najbolje kad vrednujemo obje vrste konekcija.

Ako želimo ići u brojeve, idealno i realistično je da čovjek ima oko 3–4 veoma bliske osobe i 30 do 40 s kojima kontaktiramo regularno. Zatim, 100–200 poznanika koje se usudimo upitati za malu uslugu, te čak i do 2000 ljudi kojima znamo prepoznati ime. 1990-tih je John Guare u svojoj drami popularizirao teoriju šest stupnjeva odvojenosti, odnosno ideji da su svi ljudi šest (ili manje) društvenih veza udaljeni jedni od drugih. Danas, taj broj se uz sve društvene mreže smanjuje i približava broju 3!

I za kraj, uspješno umrežavanje će biti ono koje je istinsko!

Nekoliko savjeta kako da to postignemo:

• 1) Fokusirajte se na upoznavanje osobe i građenje odnosa. Ostavite ‘business’ za kasnije. Postavljajte otvorena pitanja. Budite drugačiji.
• 2) Budite prisutni (mislima, ušima, očima) te fokusirani na osobu: Govor tijela puno znači. Slušajte više nego što pričate, idealan omjer je 2:1. Ostavite 3s pauze nakon odgovora sugovornika prije nego krenete pričati.
• 3) Fokusirajte se na ono što vi možete dati osobi, umjesto što možete dobiti od osobe. Jedino za ‘vizitke’ vrijedi obrnuto pravilo 😊
• 4) Mislite dugoročno, a ne kratkoročno. Ne otpišite odmah nekoga kao nepotrebnog, nikad ne znamo kako nam netko može dugoročno biti interesantan.
• 5) Kvaliteta vs kvantiteta. Pravi networking nije speed-dating.
• 6) Reagirajte odmah nakon upoznavanja osobe. Pošaljite kratki mail, konekciju na LinkedInu. Zapišite si bilješke, te održavajte popis. Ostanite u kontaktu s osobom (svakih nekoliko mjeseci iz kratku interakciju na npr. društvenim mrežama).
• 7) Budite hrabri. To je igra, nema pravila, testirajte. Usudite se pitati.

‘ You are ONE speach away from a new opportunity, but only if you share .
You are ONE person away from someone that can help, but only if you ask.’

I što sada?

Vježbajte →potražite zanimljive evente, koristite svaku priliku, konektajte se online.
Učinite to navikom → 1 osoba dnevno je 5 min posla! I ne uzimajte ‘ne’ osobno 😊

Uživajte!

‘You can have everything in life you want, if you will just help other people get what they want.’ — Zig Ziglar, author and motivational speaker

— -

Ovaj post je nastao na temelju radionice Davida M. Giltnera iz Turning Science! Objavio je nekoliko knjiga: „Turning science into things people need“ i „It’s a game, not a formula“ -How to succeed as a scientist working in a private sector.

Ostale zaniljive knjige na ovu temu su: ‘Never eat alone’ Keithra Ferrazzia, ‘Networking for people who hate networking’ Devora Zack i legendarna ‘How to win friends and influence people’ Dale Cargnegia.