Mentor — partner za doktorat, a ne šef
Zašto imamo osjećaj da nekim doktorandima doktorat teče glatko, a nekima izgleda kao jedna borba za drugom? U većini odgovora bit će (skriveni) i mentor i grupa.
Ipak, često će tokom potrage za doktoratom mentor biti najmanje bitna stavka na listi prioriteta.
Tokom razgovora za poziciju doktoranda možda se prirodno osjećamo kao da smo u podređenom položaju. Vjerujemo da trebamo biti sretni što smo uopće dobili odgovor na naš mail ili prijavu, a kamoli bili pozvani na razgovor. Situacija je zapravo puno bliža ravnoteži. Baš kao što profesor traži najbolju osobu za svoju grupu i istraživačke projekte, tako i mi biramo mentora i grupu u kojoj ćemo se razvijati na znanstvenom nivou i graditi karijeru, ali i u kojoj ćemo se razvijati na osobnom nivou.
Mentor je osoba koja će nam svojim pristupom radu i vodstvom uvelike definirati pogled prema znanosti i području istraživanja kojim se bavimo. Odnos s mentorom odredit će i koliko ćemo uopće moći uživati u svom doktoratu. Većina ljudi provodi više od jednog sata tjedno s mentorom. Upravo ovakvi 1-na-1 susreti bitni su za održavanje kvalitetnog odnosa i omogućuju stalno praćenje našeg napretka tokom doktorata.
Nisu sve grupe i svi mentori dobar izbor za pojedinog doktoranda! Odabirom mentora na neki način biramo i svog primarnog ‘partnera’ u znanosti. Zato je bitno prije razgovora za posao mentalno se pripremiti i zapisati pitanja na koja želimo dobiti odgovore kako kasnije ne bismo požalili svoju odluku.
Na temelju zadnjih Akademskih spika, skupili smo popis nekih ideja i pitanja koja možete postaviti. Prvi korak je osvijestiti samom sebi koliko je pojedina stavka doktorata bitna za nas i naše znanstveno putovanje. Što je za nas bez pogovora bitno, a za što smo spremni postići kompromis, ili nam možda uopće nije relevantno?
- Mentorstvo
— Tko će nas neposredno mentorirati? Postoje li postdoc(ovi) u labosu ili je rad uglavnom samostalan? Je li projekt na kojem radim individualan, grupni (s nekoliko ljudi iz grupe) i/ili čak interdisciplinaran?
— Koliko se često obično održavaju sastanci? Tko sve u njima sudjeluje?
— Micromanagement ili samostalnost? Ako ne znate kako to ispitati, pitanja o tome koliko je projekt definiran i postoje li službeni rokovi manje su direktna, a mogu pomoći. Također, možete opisati način na koji volite raditi i vidjeti kako potencijalni mentor na to reagira. - Radno vrijeme
— Sve nas zanima kakvo je očekivano radno vrijeme? Očekuje li se prekovremeni rad? Rade li ljudi vikendom?
— To nisu laka pitanja za pitati, ali jedan od načina kako to napraviti jest: “Je li moguće doći raditi vikendom?” Ako je odgovor „Da naravno, mnogi su tu vikendom“, onda je jasno da se vjerojatno to i prešutno očekuje.
- Godišnji odmor
— Koliko dana? Kako se prijavljuje, postoji li neki sustav za evidenciju i odobrenje?
— Postoje li samo neki termini kada je moguće uzeti godišnji? Recimo samo van semestra.
— Mogu li se spajati produljeni vikendi? - Uvjeti za doktorirati
— Postoji li minimalni broj potrebnih objavljenih članaka? I kojeg tipa; časopisni/konferencijski?
— Koji je minimalan i maksimalan rok za završetak doktorata? Koliko je prosječno trajanje? Odgovori na ova pitanja mogu se jako razlikovati od labosa do labosa i često ovise samo o voditelju. Oprez: neki na žalost drže doktorande što dulje jer su jeftinija radna snaga i na taj način rjeđe moraju educirati nove ljude. - Konferencije, ljetne škole
— Koliko se često odlazi na konferencije? Postoji li ograničenje na broj konferencija godišnje? Postoji li limit na budžet i/ili lokacije?
— Postoje li mogućnosti odlaska na razmjenu/praksu?
— Postoji li financiranje za razmjene od pripadnog fakulteta? Koliko dugo takve razmjene obično traju? - Objavljivanje
— Tko najčešće piše publikacije? Koliko to obično traje? U nekim grupama voditelj će sam pisati publikacije, dok u nekima doktorand mora napisati samostalno prvu verziju, tzv. draft.
— Koliko u prosjeku grupa godišnje publicira? To možete i sami prethodno istražiti koristeći npr. Google scholar ili web stranice grupe.
— Postoje li pravila za authorship? Nažalost, u nekim grupama prvi autori budu oni s najvećim senioritetom, dok se u drugima prioritizira one kojima je najhitnije imati još jedan članak.
Pitanja ima još mnogo, i vjerojatno nećete moći a možda ni htjeti/znati pitati sve što smo naveli. Zato je dobro pokušati saznati odgovore na njih prethodnim istraživanjem, ili kontaktiranjem nekih od trenutni (i prošlih) članova grupe. Ukoliko nakon intervjua, pod uvjetom da se održava uživo, postoji mogućnost da upoznate neke od članova grupe — definitivno to iskoristite! Male stvari tokom razgovora, večere, itd. mogu odati puno toga. Pitajte ih što im se najviše sviđa/ne sviđa u grupi, pitajte ih koliko se ljudi druže unutar grupe, postoje li neki zajednički događaji, projekti, pokušajte doznati koje su osobne navike voditelja labosa, recimo je li često u labosu i slično.
Slobodno pošaljite mailove trenutnim i prošlim članovima labosa i pitajte ih stvari koje vas zanimaju. Zašto naglašavamo prošle članove? Oni će vjerojatno biti objektivniji i imati manje zadrške ako situacija u labosu baš i nije bajna. Šansa za iskreniji odgovor svakako je veća!
Ako baš ne želite kontaktirati nikoga, googlajte prethodne članove grupe, saznajte gdje su sada, koliko ih je ostalo u znanosti, a koliko ih je u industriji. Pročitajte njihove doktorate i posvete. Često se prema zahvalama može puno zaključiti o mentoru i odnosu u grupi. Je li mentor uistinu bio tamo, mentorirao, pomagao, bio kolega i prijatelj? Koliko se imena ljudi iz labosa spominje, zajedničkih priča, iskustava i događaja? Uočavate li uzorke među zahvalama različitih ljudi?
I za kraj, par savjeta za kvalitetan odnos s mentorom:
- Budite proaktivni — nitko ne čita vaše misli, morate reći što želite da biste to i dobili. Nemojte se poslije gristi što niste nešto na vrijeme pitali ili predložili. Doktorat će biti samo ono što vi od njega napravite.
- Imajte često sastanke — sastanci na tjednoj ili dvotjednoj razini daju vam osjećaj za vrijeme i rokove. Čak i ako ne možete pokazati neke velike rezultate, nađite nešto što ste pročitali, što vas muči i to raspravite. Iz toga se možda izrode razne dobre ideje.
- Uživajte u moći govorenja “NE” — ako budete prihvaćali sve što je drugima hitno umjesto da se bavite onime što je za vas bitno, ljudi će to iskorištavati. Budite svjesni svojih sposobnosti, ali i limita i ne uzimajte na sebe više odgovornosti nego što možete podnijeti kako ne biste doživjeli burn-out.
Nadamo se da će ovaj članak biti od koristi, kako onima koji tek planiraju doktorate, tako i onima koji biraju grupe u kasnijim stadijima karijere. Ukoliko imate ideja, prijedloga ili komentara slobodno nam pišite na info@udruga-penkala.hr!
* Ideje i savjeti napisani su na temelju Akademskih spika koje je vodila Matea Sršen, odnosno rasprava i pitanja s tog događaja, uz nekoliko dodatnih ideja Une Pale.
Vaša Penkala
