Znanstveni posteri — Trebaju li stvarno biti manje ‘prestižni’?

Od 1980-ih posteri se sve više koriste na znanstvenim konferencijama. I doista, danas su na mnogim konferencijama posteri format kroz koji većina sudionika predstavlja svoj rad . No, mnogi od nas postere još uvijek smatraju manje zanimljivim formatom, dok prezentacije doživljavaju kao više ‘prestižne’. Ne govorim o konferencijama na kojima posteri ne predstavljaju recenzirani rad, već o područjima znanosti gdje je poster jedan od formata predstavljanja prihvaćenih radova koji su recenzirani i prihvaćeni za objavljivanje nakon konferencije. Često su konferencije toliko velike da nema vremena da svi prezentiraju usmenim prezentacijama, pa su poster sesije očita alternativa.

Slika 1. Tipična poster sesija na konferencijama sa stotine plakati predstavljanih u isto vrijeme

No, unatoč tome što nema razlike u recenziji konferencijskih radova niti kasnijem objavljivanju, mnogi autori i dalje smatraju da je njihov rad manje vrijedan ako je odabran za prezentaciju u obliku postera. Zašto bi to bilo tako? U stvarnosti, posteri imaju mnoge prednosti u odnosu na usmene prezentacije :

• Omogućuju više vremena za predstavljanje vašeg rada, ulazeći u više detalja i ostavljajući više vremena za pitanja.
• Predstavljanje postera može biti više usmjereno na pojedince zainteresirane za vaš rad, dovesti do rasprava i pronalaženja zajedničkih interesa.
• Priprema i prezentacija plakata često je manje stresna, čime se ostvaruje bolja povezanost sa slušateljima.
• Posteri vam omogućuju da naučite i bolje se povežete sa zainteresiranim kolegama te odmah uspostavite kontakte na licu mjesta.
• Ovisno o području, poster može privući više publike od usmenih prezentacija. Na primjer, na velikim konferencijama s desecima paralelnih sesija i poster sesija, usmene prezentacije dobiju jedva 20 posjetitelja, dok za vrijeme postera okolo kruže stotine ljudi, a na vama je da ih privučete svom radu.

Spomenuta ‘niža’ važnost postera mogla bi se, međutim, objasniti s nekoliko činjenica, od kojih neke dolaze od pojedinačnih istraživača, neke od starijih kolega, a neke od organizatora konferencije:

• Obično se manje truda ulaže u pripremu postera, a mentori i stariji kolege često daju manje povratnih informacija prilikom pripreme postera nego na priliko priprema prezentacija. To bi moglo biti upravo zbog percipirane ‘niže’ važnosti, što otežava izlazak iz začaranog kruga.
• Stoga je i kvaliteta postera često niža, a time posteri ne uspijevaju privući zasluženu pozornost i također ograničavaju prijenos znanja.
• Poster sesije obično su prepune beskrajnih redova postera, što otežava odabir onih koji su relevantni za naše osobno istraživanje i interese. Rijetko se nađe vremena pročitati ih sve, a još manje razgovarati sa svim autorima.

Nadalje, također je važno razlikovati dvije vrste postera koje često želimo staviti u jedan :

• 1. Poster koji je samoodrživ i može se čitati bez prisutnosti autora. Obično zahtijeva detaljnije informacije, što znači više teksta i brojki te prilagođenost širem predzanju čitatenja.
• 2. Posteri koji su popratni materijal za usmenu prezentaciju na konferenciji. U ovom slučaju važnije su ilustracije i slike kojima autor može prenijeti poruku, dok svi detalji o prikazanom istraživanju nisu nužni na posteru.

Puno se borim s ove dvije perspektive, jer bih u idealnom slučaju željela imati vizualno atraktivan poster s manje teksta, ali i mogućnost da isti poster mogu ponovno upotrijebiti i objesiti ga u labosu ili na hodniku sveučilišta. Ali zadovoljiti obje svrhe nije nimalo lako. Izrada plakata koji motivira istraživanje, donosi pojedinosti o eksperimentu, rezultatima i zaključcima te je vizualno atraktivan prilično je zahtjevan zadatak.

Slika 2. Izvorni #betterposter dizajn prijedlog Mikea Morrisona

Nedavno je Mike Morrison, doktorant psihologije, predložio #better poster dizajn postera kako bi sesije postera bile učinkovitijima. Po njegovom mišljenju, ‘kardinalni grijeh’ postera je to što često zahtijevaju da ih netko čita 10 minuta bez prekida u okruženju s vremenskim pritiskom. Nekoliko novih ideja koje Mike preslaže su:

• Temeljna poruka postera treba biti jasno napisana u jednoj rečenici koja se može pročitati dok hodate niz postere. Međutim, u tradicionalnom dizajnu plakata to se obično gubi u zaključcima i lako se promaši. Najveća promjena dizajna #betterposter je postavljanje ključne poruke točno u sredinu vašeg postera (o poziciji i veličini bi se moglo raspravljati), velikim fontom i jednostavnim jezikom. Ovo služi kao brz način privlačenja potencijalnih slušatelja (ili čitatelja) na poster. Važno je da glavna poruka često nije ista kao naslov. Možete se usuditi biti puno hrabriji s glavnom porukom nego s naslovom!
• Posteri bi maksimizirati broj korisnih informacija koji prenose. Treba dobro razmisliti koje su najbitnije informacije, a ostale detalje možemo staviti, ali ne kao srž plakata. Najbolje ih je staviti sa strane ili na dno, koristeći natuknice umjesto rečenica.
• Na kraju, za više informacija i jednostavan način da vas kontaktira, upotrijebite QR kodove. Možete dodati QR sa linkom na vašu publikaciju (ili prepring ako još nije objavljen), link na kod ili kontakt email! Na ovaj način netko tko je zainteresiran za daljnje čitanje može lako telefonom pristupiti svim linkovima ili ih uslikati za kasnije!

Primjer Mikeovog izvornog dizajna prikazan je na slici 2. Međutim, Mikeov prijedlog je tu samo kao inspiracija i može se prilagoditi prema potrebama i osobnim preferencijama. Na primjer, ja preferiram smanjiti količinu prostora koju zauzima temeljna poruka i radije ga iskoristiti za konkretnije informacije za čitatelje (kada nisam tamo da predstavim poster). Slične ideje prilagodbe imale su i drugi, kao što se može vidjeti na primjerima prikazanim na slici 3.

Ovdje možete pročitati više o #betterposter ideji i pristupiti raznim materijalima.

Slika 3. Primjeri nadogradnja na #betterposter pristup i prilagođavanje osobnim preferencijama

Koristila sam ovaj pristup za posljednjih nekoliko konferencijskih postera i moram priznati da i se i dalje mučim kod stvaranja postera, posebno u smanjenju količine teksta. Još je proces učenja i usavršavanja koji traje :)

Pa evo par iskustva o posljednjem eksperimentu koji sam napravila: napravila sam poster prije konferencije, ali onda sam, dok sam ga nekoliko puta predstavljala, shvatila da su neki dijelovi postera bili beskorisni, a za neke mi je bilo žao da nisu bili jasniji, veći i bolje istaknuti. Zato sam odlučila napraviti novu verziju postera na temelju ovog iskustva nakon konferencije. I evo rezultata (slika 4): drugačija organizacija i tijek, nešto manje teksta, a više slika. Ovo me iskustvo naučilo sljedećem:

• Kada se radi plakat, ne radi se o stavljanju što više informacija s papira na plakat. Radi se o stavljanju informacija koje će zainteresirati ljude da kasnije pročitaju rad.
• Tijek i organizacija uopće ne moraju slijediti strukturu znanstvenog rada! Moraju slijediti strukturu važnosti jer kada predstavljate ili ljudi čitaju, želite da prvo pročitaju najrelevantnije dijelove.
• Glavna smjernica strukture i toka trebala bi biti kako želim prezentirati rad nekome tko ima možda samo nekoliko minuta da navrati do mog postera. Slike i grafikoni trebali bi biti od pomoći za ovu ‘kratku’ prezentaciju, izbjegavajući situacije u kojima prvo što im želim pokazati je 3. grafikon od 5, koji je negdje na dnu, premali.
• Kada dizajnirate poster, zamislite ljude kako prilaze, počnite s njima komunicirati i na kraju predstavite 1–2-minutnu prezentaciju. Ovo će jasno pokazati što nedostaje na plakatu i što bi moglo biti previše detalja.
• Naposljetku, plakat može zahtijevati potpuni redizajn slika i ilustracija kako bi bile jasnije, bolje odgovarale prostoru dizajna i bile vizualno privlačnije. Ali to također znači da bi priprema plakata mogla potrajati nekoliko dana.

Još uvijek nisam u potpunosti zadovoljna posljednjom verzijom postera i moglo bi proći tjednima dok mi najbolja vizualizacija za privlačenje pozornosti ne padne na pamet. I to je razlog zašto ne bismo trebali ostavljati izradu plakata za posljednji trenutak prije konferencija.

Slika 4 . Pokus prepravke postera napravljenog prije konferencije (lijevo) na temelju iskustva predstavljanje (desno)

Naposljetku, položaj postera kao formata znanstvene komunikacije još uvijek je aktivna tema, unatoč tome što ne postoji mnogo istraživanja o povećanju interesa i učinkovitosti postera. Položaj postera vrlo je specifičan za područje, gdje se u nekim područjima radovi predstavljeni putem postera čak ne recenziraju niti objavljuju, dok se u drugim (poput računarstva, znanosti o podatcima i inženjerstva) neki ljudi zalažu za potpuno ukidanje usmenih izlaganja na konferencijama (osim plenarnih predavanja) i predlažu samo poster sesije na konferencijama. Mnogo je načina na koje tehnologije mogu pomoći u poboljšanju postera, a jedan od njih je korištenje QR kodova, stvaranje unaprijed snimljenih prezentacija i njihovo dostupnost putem poveznica ili QR kodova na posteru ili jednostavno stvaranje alata za lakše dizajniranje postera. Ipak, da bi posteri prestali biti nekako inferiorni usmenim izlaganjima, njihove prednosti moraju promovirati istraživači, ali i organizatori konferencija.

Osmislili smo mali upitnik s ciljem prikupljanja povratnih informacija od istraživača o njihovim iskustvima i stajalištima kako o samim posterima, tako i o poster sesijama organiziranim na konferencijama. Ideja je bolje razumjeti, ali također, nadamo se, predložiti konkretne ideje o tome kako pomoći pri izradi postera i poboljšati poster sesije kao priliku za razmjenu znanja i umrežavanje. Ispunite upitnik to i podijelite s kolegama. 😊Hvala!

Slika 5 . Demonstracija transformacija tipičnog znanstvenog postera u vizualni alat za umrežavanje (uzeto s https://fourwaves.com/blog/how-to-make-a-scientific-poster/ )

Konačno, za one koji traže dobre materijale za izradu postera, ovdje je nekoliko zanimljivih web stranica s mnogim preporukama i smjernicama o tome kako tipični poster pretvoriti u vizualno privlačan poster (vidi sliku 5). Također moguće je skinuti i mnogo korisnih predložaka:

• https://www.animateyour.science/post/how-to-design-an-award-winning-conference-poster
• https://astrobites.org/2020/02/28/fixing-academic-posters-the-betterposter-approach/
• https://www.brightcarbon.com/blog/effective-academic-posters-powerpoint/
• https://fourwaves.com/blog/how-to-make-a-scientific-poster/