Kako Kanton Sarajevo oporezuje novije male automobile sa 80 KM, a starije terence sa 50 KM?
U sklopu registracije putničkog automobila, od vlasnika se svake godine naplaćuje niz naknada i taksi, a sredstva od istih pripadaju različitim nivoima vlasti.
Jedan od primjera je Naknada za potvrdu o vlasništvu vozila u fiksnom iznosu od 5,00 KM koja pripada Državi BiH. Državi BiH pripada inovac prikupljen po osnovu Naknade za potvrdu o registraciji vozila i Naknade za sticker naljepnicu, obje po 5,00 KM, kao i Naknade za korištenje registarskih tablica u fiksnom iznosu od 20,00 KM.
Federaciji BiH pripadaju prihodi ostvareni po osnovu npr. Posebne naknade za okoliš Federacije BiH [1]. Ova naknada izračunava se na osnovu kubikaže motora, godina starosti vozila i tipa motora, pa će tako osrednji mali novi gradski automobil na benzin platiti 13.50 KM ove takse, a dosta jači i 7 godina stariji dizelaš 17.10 KM.
Konačno, Kantonu (u našem slučaju, Sarajevo) i općini u kojoj prebivalište ima vlasnik vozila pripadaju prihodi ostvareni po osnovu Poreza na imovinu Kantona Sarajevo [2], i to na način da 60% iznosa ide Kantonu, a 40% iznosa ide Općini.
Ovaj članak bavi se upravo Porezom na imovinu Kantona Sarajevo, koji je usvojen 2009. godine.
U prvom redu, ovakav model oporezovanja isključivo je nadležnost Kantona i pripadajućih općina. Različiti kantoni imaju različite porezne modele, zavisno od toga šta žele postići, što znači da će vas negdje isti automobil izaći skuplje, a negdje jeftinije.
Ovaj porez se odnosi na različite tipove imovine, a bitan je ovdje jer obuhvata i putničke automobile.
Propisuje da se konačni iznosi poreza definišu općinskim propisima, zavisno od mjesta prebivališta vlasnika vozila, ali minimalni iznosi su propisani kantonalnim zakonom, na način da se dijeli vozila na:
- vozila do 7 godina starosti, koja se zavisno o kubikaži motora oporezuju od 80 KM do 250 KM
- vozila preko 7 godina starosti, koja se fiksno oporezuju sa 50 KM
Brzim uvidom u općinske odluke o porezu na imovinu, može se utvrditi da su općine u ovom smislu samo prepisale kantonalni zakon tj. niko se nije usudio kretati u prostoru koji je kantonalni zakon napravio — niti propisati iznose veće od minimalnih zakonskih, niti stvoriti dodatne kategorije.
Dalje, granica od 7 godina u ovom slučaju je proizvoljni konstrukt zakonodavca. Moglo je biti 8, moglo je biti 15, moglo je ne biti nikako.
Isto vrijedi i za gradaciju kubikaže za novija vozila, pa imamo proizvoljne “skočne” opsege:
- do 1600 cm³ (80 KM)
- od 1600 cm³ do 1800 cm³ (100 KM)
- od 1800 cm³ do 2000 cm³ (150 KM)
- preko 2000 cm³ (250 KM)
Ovakav model oporezovanja oporezuje luksuz, ali isključivo u smislu izuzetno jakih i novih vozila.
Čim vozila ostare više od 7 godina, sva vozila se oporezuju sa 50 KM, bez obzira na snagu, relativnu starost, eko-normu i slično.
Za poreze se obično kaže da služe u dvije svrhe:
- obezbjeđivanje novca za funkcionisanje države i javnih usluga
- tržišno interveniranje u korist društveno poželjnih ponašanja ili navika
U ovom slučaju, Kanton Sarajevo po osnovu svih stavki Poreza na imovinu (što ne uključuje samo prihode od poreza na putničke automobile) prihoduje oko 13.5 miliona KM. Pošto je to 60% ukupnog prihoda (jer 40% ode općinama), ukupno se ovim porezom od građana KS u jednoj godini prikupi oko 22.5 miliona KM.
Dakle, radi se o nezanemarivom prihodu kantona i općina, pa prvu svrhu zaista ispunjava. Posebno obzirom na eksploziju broja osobnih putničkih vozila u Kantonu Sarajevo.
Ipak, ovako implementiran, upitno je da li ispunjava svoju drugu svrhu.
Luksuz je nominalno oporezovan — upitno koliko, obzirom da se za jače automobile vrijednosti veće od 100.000 KM po ovom osnovu godišnje u prosjeku uplati od 20 do 70 KM više nego za manje luksuzne nove opcije.
Nakon 7 godina, za isti automobil se plaća isto kao i za npr. Škodu Fabiju iz 2010. godine, drastično drugačije tržišne vrijednosti. U tom kontekstu može se reći da ovakav zakonski propis nije fer i ne intervenira na tržištu automobila u korist društveno poželjnih ponašanja: posjedovanja manjih, gradskih automobila koji nisu najnižih ekoloških normi.
Da bi se postiglo navedeno, evidentno je da će biti potrebno osvježiti ovo zakonsko rješenje na principima oporezovanja na osnovu:
- starosti vozila
- ekološke norme vozila
- pogonskog energenta
- snage motora
Reference:
[1] Uredba o visini godišnje posebne naknade za okoliš FBiH: https://fzofbih.org.ba/wp-content/uploads/2019/10/tobobili-1.pdf
[1] Zakon o porezu na imovinu Kantona Sarajevo (07/09): https://www.pufbih.ba/v1/public/upload/zakoni/4aff9-zakon-o-porezu-na-imovinu-ks-7-09.pdf
