Priča o Sončnoj Vasi ili priča o Sunčanom Gradu

Prije koji tjedan pročitala sam i pomalo se zaljubila u ovu priču koju je napisao kolega Tim Taylor iz EIT CLimate-KIC tima za gradove te je odlučila prevesti kako bi je približila svima vama u hrvatskim gradovima. Original na engleskom možete pročitati ovdje.

Dobra priča

Sunčani Grad želi smanjiti svoj ugljični otisak. Gradski vijećnici donijeli su jednoglasnu odluku o realizaciji investicije kojom će se do kraja godine instalirati solarna elektrana od 1 MW. Gradski tim je naručio studiju izvedivosti koja je usmjerila realizaciju investicije na bivšem gradskom odlagalištu otpada na rubu grada. Brownfield, idealna investicija, idealno mjesto! Gradska uprava zaključila je da sami nemaju vremena niti znanja da se bave realizacijom takve investicije pa su putem javnog poziva ugovorili partnera koji će za Grad realizirati solarnu elektranu. Ugovorena je komercijalna tvrtka koja se bavi energetikom da investira, izgradi i upravlja solarnom elektranom umjesto Grada. Tvrtka je predložila instalaciju od 1.5 MW, gradsko vijeće odobrilo je da se potpiše 25-godišnji ugovor o najmu lokacije i ugovor o garantiranom otkupu proizvedene struje na 20 godina po današnjoj prosječnoj cijeni s 2% korekcijom godišnje. Energetska tvrtka realizirala je investiciju u dogovorenom roku i elektrana je priključena u lokalnu mrežu.

Odličan rezultat za grad, zar ne?! Na inicijativu gradskog vodstva realiziran je novi obnovljivi izvor energije u zajednici s ugrađenom garantiranom cijenom za grad. Ovo je pozitivan primjer s kakvim bi mnogi gradovi i općine bili vrlo zadovoljni. No da li bi moglo bolje od toga, u kontekstu interesa lokalne zajednice?

Solarna elektrana doprinosi dekarbonizaciji, no fokus isključivo na ugljik znači da projekt doprinosi vrlo malo ili nikako jednakosti, uključenosti zajednice, zdravlju i regeneraciji (obnovi) ekosustava, koji su jednako važni čimbenici bolje budućnosti grada kao i emisije ugljika. Za ovu priču, pored toga ŠTO je učinjeno, jednako ja važno i KAKO je to učinjeno.

Što bi bilo kada bi Sunčani grad uključio u realizaciju ove priče o elektrani čitavu zajednicu i nositelje promjene?

Još bolja priča

Tim gradske uprave Sunčanog Grada koji radi na ovoj ideji, umjesto da naruči studiju izvedivosti solarne elektrane, kreće s intenzivnom komunikacijskom kampanjom na temu elektrane, koristeći različite načine i kanale komunikacije — lokalne medije, društvene mreže, ali i postavlja lokalne službenike na terenu zadužene za kontakte sa zajednicom. U partnerstvu s lokalnom nevladinom udrugom, uspostavljaju „Hub za građansku kokreaciju“ kako bi dobili povratne informacije o samoj ideji od građana, ali i prikupili njihove ideje i razmišljanja. Ova suradnja ukazala je na općenito pozitivan stav građana i podršku ideji solarne elektrane, ali istovremeno i mnogo veću zabrinutost građana zbog nezaposlenosti i nemogućnosti plaćanja mjesečnih računa za energiju nego što je to gradski tim očekivao.

Kao odgovor na prikupljene komentare građana, Hub za kokreaciju organizirao je Vijeće građana kako bi zajedno uskladili energetske ciljeve za lokalnu zajednicu i prioritetne akcije u tom smjeru.

Vijeće je zaključilo da lokalna energetska transformacija treba koristiti pristup kojim će se prioritet dati razvoju lokalnog gospodarstva i jednakom pristupu energetskim uslugama za sve građane, pored same dekarbonizacije. Usvojen je prijedlog ulaganja u lokalnu solarnu energiju, ali sa širom vizijom koja naglašava da dodatna 2 MW proizvedene snage treba doći s krovova privatnih vlasnika koji su sada neiskorišteni. Kao rezultat, Hub i Grad su zajedno uspostavili radnu grupu koja će istražiti moguće načine zajedničkog upravljačkog modela koji bi najbolje doveo do realizacije zajedničkih energetskih ciljeva za zajednicu.

Razmotrili su niz mogućnosti vlasništva i investicija te razvili poslovni model lokalne zadružne energetske zajednice koja će upravljati razvojem solarnih instalacija, ali i također izgraditi lokalne kapacitete za realizaciju ušteda i usluge energetske obnove objekata za energetski siromašna kućanstva. Osnovana je Energetska Zadruga Sunčani Grad u čijem odboru su članovi koji predstavljaju lokalnu zajednicu što je za neke bilo prvo takvo iskustvo i donijeli su vrlo vrijedne nove i drugačije perspektive koje su do tada bile nepoznate, zanemarene ili skrivene.

Zadruga je krenula u prikupljanje kapitala potrebnog za Fond za transformaciju zajednice. Grad je u zadrugu unio zemljište bivšeg odlagališta na kojem treba izgraditi solarnu elektranu uz minimalnu cijenu najma i obvezao se otkupiti svu proizvedenu energiju iz nove sunčane elektrane. To je dalo pouzdan temelj i kredibilitet novoj zadruzi koja je ponudila kupnju udjela investitorima kako bi prikupila 0,5 milijuna eura radnog kapitala. Prikupila je udjele od više od 500 investitora od koji je 80% bilo lokalno. Grad je pristao dopuniti ovaj inicijalni kapital zadruge kreditom s niskom kamatom čime su ukupno u Zadruzi prikupili 1 milijun eura kapitala. Ovaj početni, lokalno prikupljeni kapital mobilizirao je daljnjih 2 milijuna eura investicija iz privatnih izvora u prvoj godini.

Zadruga je angažirala specijaliziranu tvrtku za solarne elektrane da dizajnira, sagradi i upravlja elektranom na zemljištu bivšeg odlagališta, što je generiralo veći prihod od očekivanog za povrat kapitala nabavljenog po relativno niskoj cijeni. Profit se reinvestira u Fond za energetsku transformaciju. Sunčani Grad prepoznat je kao pionir dobre prakse, što im omogućuje da osiguraju još 5 milijuna eura bespovratnih sredstava od središnje vlasti u Fond za transformaciju grada.

Tipičan izazov oko vlasništva solara na krovovima riješen je suradnjom Grada i lokalnih poduzetnika koji su razvili novi propis koji dozvoljava dugoročni najam krova i vlasništvo nad elektranom energetskim zajednicama bez obzira na promjenu vlasnika objekta na kojem je krov i elektrana; te također prilagodbu pravila energetskog tržišta koje dozvoljava zadruzi da postane opskrbljivač energijom. Sve veći broj malih lokalnih tvrtki i poduzetnika instalira solarne elektrane na krovove uz pomoć novog programa edukacije koju nudi lokalna strukovna škola u Sunčanom Gradu.

Zadruga upravlja opskrbom energije uz pomoć platforme otvorenih podataka koju je postavila SoVaData, lokalna udruga uspostavljena za kolektivno upravljanje otvorenim podacima koju podržava tehnologija bazirana na blockchainu te koristi standarde interoperabilnosti. Zadruga Sunčani Grad tako ima niske troškove upravljanja, koristi smart aplikacije koje su razvili poduzetnici iz lokalnog centra za inovacije. Ovo im omogućava raspolaganje s mnogo detaljnijim podacima o potrošnji i potrebama za energijom što olakšava bolje planiranje budućih aktivnosti i razvoja.

Ovakav pristup razvoju uz kokreaciju sa zajednicom pokazao je koliko je bilo važno za upravu Sunčanog Grada da preispita svoju inicijalnu ideju i realizaciju standardnom nabavom elektrane. Ovo je bio novi proces za sve — i grad i zajednicu, no svi su putem zajedno usvajali nova znanja i kreirali nova rješenja i modele, uskladili procese nabave, mijenjali propise gdje je to bilo potrebno kako bi se potakao razvoj solarnih krovova u gradu te tako utrli put nove prakse i za druge.

Osigurali su transparentnost poslovanja Grada, ali i snažnije lobirali kod centralnih vlasti za izmjenu propisa kojima je zadruga dobila mogućnost mikro-opskrbljivača energijom. Ključno je bilo da Grad u samom početku uspostavi tim koji je operativan i responzivan. Gradski tim su činili djelatnici iz gradskih odjela za financije, planiranje, održivost i razvoj zajednice, za društvena pitanja. Na prvom sastanku neki od njih su se čak susreli jedni s drugima po prvi puta! Tim je radio na uspostavljanju Huba za kokreaciju, a Grad je osigurao financiranje za rad tima Hub-a iz proračuna.

Nakon ovog prvog iskustva, članovi tima uvjerili su gradsku upravu da zadrži upravo ovakav model tima za brze akcije koji se sada zove „Tim koji čini sve mogućim“. Tim raste, svakodnevno dobivaju upite gradskih vijećnika kako im se mogu pridružiti i sudjelovati u razvoju grada. Troškove Huba za kokreaciju sve više pokriva Fond za transformaciju zajednice, a sve manje gradski proračun. Ovaj tim i način rada značajno je podigao spremnost Sunčanog Grada na pripremu i provedbu portfolia ambicioznih inicijativa koje mijenjaju zajednicu na bolje.

Za ovu, još bolju priču bilo je potrebno nešto više vremena nego za prvu, dobru priču. No još bolja priča osnažila je i djelovala kroz više razina u zajednici i utjecala na osnaživanje više nositelja promjena što u konačnici nosi veću korist za zajednicu Sunčanog Grada. Na primjer:

· Više novca koji se u gradu troši na energiju ostaje u zajednici (nije dio profita vanjske tvrtke), a dobit se reinvestira kroz Fond za transformaciju zajednice i prema lokalnim ulagačima.

· Fond za transformaciju zajednice sada financira i složenije programe energetske obnove za energetski siromašna kućanstva, što se prije činilo mnogo teže izvedivim.

· Grad je ugovorio kupovnu cijenu energije od Zadruge po 10% nižoj cijeni nego što bi ugovorio od energetske tvrtke u prvom scenariju, čime je uštedio na proračunu. Ušteđena sredstva grad je uložio u tržnicu lokalno proizvedene hrane.

· Svojim primjerom utrli su put drugim gradovima i zajednicama te uspješno uklonili prepreke u nekim propisima koji su izmijenjeni, a to što su bili prvi pomoglo im je privući značajna sredstva nacionalnih i međunarodnih izvora. Povećao se i broj posjetitelja gradu, a razvili su i savjetodavne usluge za druge zajednice i gradove.

· Nedavno je otvorena i lokalna tvrtka koja sastavlja sunčane PV sustave čime je otvoreno 30 novih radnih mjesta uz još 25 zaposlenih u četiri nove lokalne tvrtke za solarne instalacije. Sunčana zadruga sudjeluje s 20% udjela u novootvorenoj proizvodnoj tvrtki čime povećava tijek prihoda u Fond za transformaciju zajednice.

· Lokalna zajednica je kroz ovo iskustvo stekla potrebno samopouzdanje za proširenje pristupa na druga područja razvoja grada — slične inicijative pokreću se u razvoju stanovanja, hrane, mobilnosti i očuvanja prirode tj. bioraznolikosti.

Vidite li se u dobroj ili u još boljoj priči, sebe i svoj grad?

O tome što su i zašto su važni nositelji promjena možete pročitati u paralelnom tekstu kolege Tima Taylora ovdje.

Prevela Sandra Vlašić, ZEZ, Terra Hub, EIT Climate-KIC Hub Croatia