Predrag Popović
VRHOVI CRNE GORE - PEAKS OF MONTENEGRO
11 min readAug 19, 2021

--

Ahmica 2.272 mnm, Hajla

Početak staze: 1.742 mnm, Štedim - kraj asfaltnog puta koji povezuje Rožaje sa budućim Ski centrom,
Cilj: Ahmica, vrh 2.272 mnm,
Visinska razlika: 530 m,
Težina staze: srednja II,
Dužina staze: 2,7 km (kružna staza 9,5 km)
Vrijeme potrebno za uspon: 2 h (za prolaz kružnom stazom 3,5 h)
Voda na stazi: ima. Na samoj stazi ili u njenoj blizini postoje tri izvora. Prvi se nalazi pored puta, lijevo od parkinga, na dnu katuna Štedim. Druga dva izvora nalaze se ispod južnih padina Ahmice. Manji izvor je u pravcu juga, oko 50 m od staze, na polovini dionice staze između vrha i katuna Glođanski stanovi. Drugi, veći izvor nalazi se pored puta na samom katunu Glođanski stanovi.
Opasnosti: nema. Ipak, ispod vrha Ahmice u pravcu zapada ne treba se približavati ivici greda.
Markacija: postoji, ali je na sjevernoj padini na prvoj polovini staze uništena, izgradnjom puta za potrebe skijališta.
Kutija sa pečatom i upisna knjiga: nema.
Kondiciona spremnost: srednja.
Period godine najpovoljniji za uspon: ljeto, rana jesen.

Opis staze:

Ahmica je planinski vrh izuzetne ljepote koji se posmatran iz pravca zapada, prepoznaje po svom oštrom, kupolastom vrhu. Pripada masivu Hajle i nalazi se u središtu između tri, viša vrha ovog masiva: Hajle (2.403) na zapadu, najvišeg vrha masiva, zatim Žlijeba (2.382), na sjeveroistoku i Rusolije (2.352) na istoku.

Godine 2020. je započeta izgradnja skijališta na Štedimu, podnožju sjevernih padina vrha Ahmice. Do sada (avgust 2021.) je izgrađen moderan asfaltni put od magistralnog puta Rožaje-Kula –Peć do Štedima u dužini od oko 7 km koji je olakšao prilaz ovom vrhu, a za potrebe skijališta započeta je izradnja žičare i makadamskog puta do njenog vršnog grebena(kote 2.100 mnm), koji radovi su umnogom devastirali planinarsku stazu koja ide sjevernim padinama Ahmice. Ovu činjenicu je potrebno imati u vidu prilikom uspona na ovaj vrh sjevernom stranom, do kultivisanja zemljišta po završetku izgradnje skijališta, kada će vjerovatno biti obnovljene prvobitne markacije.

Sa vrha Ahmice je odličan pogled na najviši vrh Hajle, Prokletije, Žuti kamen, Dečansku planinu, Rusoliju, Žlijeb, katun Štedim, Bukovicu (Kaluđerski laz), prilazni put Rožaje-Štedim, Pešter, grad Rožaje,Bjelasicu, Cmiljevicu i dr.

Planinarska tura počinje sa regionalnog puta Rožaje-Kula-Peć, na koji se iz centra Rožaja skreće desno, putem koji ide preko Bandžovog brda ili prolazom pravo naprijed Ibarskom magistralom par kilometara od grada,pa zatim skrenete desno, pri čemu Bandžovo brdo obilazite sa lijeve strane. Poslije pređenih 5–6 km od Rožaja, regionalnim putem za Peć, nailazite na oštru krivinu ulijevo, mjesto gdje treba da skrenete desno na put koji vodi prema masivu Hajle. Po prolazu svega par desetina metara tim putem nailazite na raskrsnicu sa koje se odvajaju 2 puta: prvi, široki makadamski put koji produžava polulijevo i vodi do sela Bukovica (Kaluđerski laz) i dalje do Štedima, podnožja vrhova Ahmica, Rusolije i Žlijeba i drugi, uži makadamski put koji ide poludesno, prelazi preko mosta na potoku i vodi prema Bukelju i najvišem vrhu Hajle (vidi opis ture Hajla 1403 mnm).

Put koji ide prema Štedimu (Ahmici) je dug oko 7 km. U početku ovaj put je široki makadam a kasnije novi dobar asfaltni put, tako da se lako i brzo stiže do Štedima, podnožja vrha Ahmica. Put prolazi kroz selo Bukovica (Kaluđerski laz). Na kraju puta postoji zaravan na kojoj se nalaze stari i novi (koji je u izgradnji) planinarski dom i neuređen parking a u blizini je i početna stanica žičare budućeg ski centra. Sa zaravni je odličan pogled na vrh Ahmica, katun Štedim i zapadnu padinu vrha Žlijeb. Od parkinga dalje naprijed produžavaju 3 loša makadamska puta: lijevo, vodi put do katuna Štedim, pravo u pravcu istoka, kroz šumu, postoji put do podnožja udoline koja se spušta između vrhova Žlijeb i Rusolija i desno put koji je izgrađen za potrebe žičare i vodi do samog vršnog grebena Ahmice, gdje se nalazi stopa zadnjeg stuba žičare, na visini od oko 2100 mnm.

Početak staze za uspon na vrh Ahmica je sa parkinga u blizini planinarskih domova. Izgradnja puta za potrebe žičare na sjevernoj padini Ahmice je umnogom devastirala planinarsku stazu koja je, dobro markirana, postojala tim pravcem, tako da se prije starta potrebno odlučiti za jednu od varijanti uspona na ovaj vrh i to:

1. uspon stazom koja polukružno obilazi masiv Ahmice sa njene jugoistočne strane i povratak istim pravcem,
2. direktan uspon sjevernom padinom, ostacima stare staze ili novoizgrađenim putem do sredine staze a zatim napuštanje makadamskog puta i uspon do vrha starom, markiranom stazom i povratak istim pravcem,
3. direktan uspon sjevernom padinom novoizgrađenim makadamskim putem do njegovog kraja (do stope zadnjeg stuba žičare) a potom kratkim, strmim usponom izlazak na vršni greben, prolaz vršnim grebenom do vrha i povratak istim pravcem i
4. uspon kružnom stazom, smjerom kazaljke na satu ili obratno preko najvišeg vrha Ahmice uz odabir jedne od dvije opisane podvarijante prolaza njenom sjevernom padinom.

U četvrtoj varijanti, koju mi ovdje opisujemo, staza kreće sa parkinga na Štedimu, kod planinarskih domova, prolazi kratko prilaznim asfaltnim putem i lijevo od starog planinarskog doma ulazi na makadamski put prema početnoj stanici žičare. Od početka žičare nastavljate naviše makadamskim putem i ubrzo izlazite na travnatu padinu na kojoj je nekad postojao katun. Padinu prolazite putem ili livadom na kojoj postoje ostaci pastirskih staza a zatim staza (put) ulazi u šumu i na ovoj dionici se stara staza poklapa sa putem. Na otprilike sredini staze do vrha nailazite na oštru krivinu ulijevo, mjestu gdje treba odlučiti dali dalji uspon ka vrhu nastaviti makadamskim putem ili napustiti put i pronaći markiranu stazu koja koso naviše, poludesno, vodi direktno prema vrhu.

Makadamski put sa opisane oštre krivine nastavlja lijevo i privremeno se udaljavajući od vrha nakon više serpentina ponovo mu se približava do zadnje stope stuba žičare, koji se nalazi ispod samog vršnog grebena.

Sa kraja makadamskog puta, od zadnje stope stuba žičare, nešto težim terenom izlazite strmim usponom 20-ak mnm na vršni greben. Sa grebena se otvara odličan pogled na južnu stranu vrha Ahmica, Gornji Štedim i katune na njemu, vrhove Rusolija, Žlijeb i dr. Nastavljate dalje, par stotina metara, naprijed južnom kosom travnatom padinom ispod vršnog grebena, izlazite ponovo na vršni greben i ulazite na jasno vidljivu stazu, kojom dalje, dijelom kroz borove krivulje, stižete bez većih problema na najviši vrh Ahmice.

Vrh Ahmice je prostran i bezbjedan-uz oprez pri njegovim zapadnim rubovima. Na vrhu postoji ,kao obilježje, manja piramida od sakupljenog kamenja kao i natpis na kamenu o njegovoj visini “2272 mnm”.

Povratak sa vrha na početak staze, južnom padinom, je moguće otpočeti sa samog vrha ili pak povratkom vršnim grebenom stazom kojom ste upravo došli oko 100 m unazad, gdje nailazite na markaciju, na kom mjestu skrećete, strmom padinom, desno naniže. Obje staze se nakon par stotina metara spajaju u jednu i dalje, pravo naniže spuštate se u dolinu koja ide pravcem istok-zapad i spušta se prema Gornjem Štedimu (katunu Glođanski stanovi). Od spuštanja u dolinu do povratka na početak staze, ostatak planinarske ture predstavlja laganu šetnju prelijepim terenom koji se nalazi u pograničnom pojasu sa Kosovom. Granična linija ide potokom koji protiče pomenutom udolinom, tako da više stotina metara staze kroz katun Glođanki stanovi ulazi u teritoriju Kosova. Na dijelu staze od podnožja vrha Ahmica do katuna Glođanski stanovi postoje 2 dobra izvora pitke vode.

Po prolasku katuna staza prelazi potok i blago naviše makadamskim putem penje se na prevoj iznad Donjeg Štedima (početka staze). Sa prevoja se moguće direktno spustiti travnatom padinom do početne stanice žičare ali je naša preporuka da to ipak uradite obilaznom varijantom, markiranom stazom. Po prolazu jednog spomenika na prevoju nastavljate pravo naniže prema sjeveru i ulazite u jasno vidljivu pastirsku stazu koja ide kroz nisku jelovu šumu, sa koje su prelijepi vidici na kamenite obronke ispod vrhova Žlijeb i Rusolija. Ubrzo se spuštate u dolinu, prelazite potok i ulazite na makadamski put koji prati staza dalje do parkinga (početka staze), na koji način se zatvara polukružni put oko masiva Ahmica.

Atraktivnost ture (1–5): 5

Mapa prilaznog puta

3D Google mapa staze

Prilazni put vrhu Ahmica ide iz Rožaja regionalnim putem Rožaje-Kula-Peć. Na regionalni put iz centra grada je moguće doći na dva načina: preko Bandžovog brda ili obilaznim putem koji se odvaja udesno sa Ibarske magistrale par kilometara naprijed od grada, pri čemu se Bandžovo brdo obilazite sa lijeve strane. Poslije pređenih 5–6 km od Rožaja regionalnim putem za Peć nailazite na oštru krivinu ulijevo, mjesto gdje treba da skrenete desno na put koji vodi prema masivu Hajle. Odmah po silasku sa regionalnog puta nailazite na raskrsnicu na kojoj prema Ahmici nastavljate polulijevo širokim makadamskim putem koji je nakon pola kilometra asfaltni i njime se brzo stiže do Štedima, podnožja vrha Ahmica

Na kraju puta postoji zaravan na kojoj se nalaze stari i novi (koji je u izgradnji) planinarski dom i neuređen parking a u blizini je i početna stanica žičare budućeg ski centra. Sa zaravni je odličan pogled na vrh Ahmica, katun Štedim i zapadnu padinu vrha Žlijeb. Od parkinga dalje naprijed produžavaju 3 loša makadamska puta: lijevo, vodi put do katuna Štedim, pravo u pravcu istoka, kroz šumu, postoji put do podnožja udoline koja se spušta između vrhova Žlijeb i Rusolija i desno put koji je izgrađen za potrebe žičare i vodi do samog vršnog grebena Ahmice, gdje se nalazi zadnji stub žičare, na visini od oko 2100 mnm

Staza kreće sa parkinga na Štedimu, kod planinarskih domova, prolazi kratko prilaznim asfaltnim putem i lijevo od starog planinarskog doma ulazi na makadamski put prema početnoj stanici žičare. Od početka žičare nastavljate naviše makadamskim putem i ubrzo izlazite na travnatu padinu koju prolazite putem ili livadom na kojoj postoje ostaci pastirskih staza a zatim ulazite u šumu putem koji se poklapa sa starom markiranom stazom. U varijanti koju opisujemo dalje nastavljate do kraja makadamskog puta i stižete do stope zadnjeg stuba žičare, tj do podnožja vršnog grebena Ahmice

Sa kraja makadamskog puta, nešto težim terenom izlazite strmim usponom 20-ak mnm na vršni greben. Sa grebena se otvara odličan pogled na južnu stranu vrha Ahmica, Gornji Štedim i katune na njemu, vrhove Rusolija, Žlijeb i dr

Sa početka vršnog grebena nastavljate dalje, par stotina metara, naprijed južnom kosom travnatom padinom a zatim ponovo izlazite na njega i ulazite na jasno vidljivu stazu, kojom dalje, dijelom kroz borove krivulje, stižete bez većih problema na najviši vrh Ahmice. Vrh Ahmice je prostran i bezbjedan. Na vrhu postoji, kao obilježje, manja piramida od sakupljenog kamenja kao i natpis na kamenu o njegovoj visini “2272 mnm”

Pogled sa vrha Ahmice na Cmiljevicu, Hajlu, Pas Hajle, Pešter, grad Rožaje, Bukovicu (Kaluđerski laz) prilazni put za Štedim, katun Štedim, Greben, Gornji Štedim, katun Ljocki stanovi, Dečansku planinu, Žuti kamen, Rugovsku klisuru i dr

Staza za povratak sa vrha južnom padinom je u početku prilično strma ali je bezbjedna a po spuštanju u dolinu do početka staze na Donjem Štedimu predstavlja laganu šetnju

Nailazite na mjesto na stazi na kojem desno od staze na 50-ak metara udaljenosti, ispod većeg kamena postoji dobar izvor

Blago naniže, staza nastavlja preka katunu Glođanski stanovi. Prelazite preko potoka i ulazite u katun. Na katunu postoji dobar izvor. Na katunu smo sreli ljubazne domaćine a dio naše ekipe se fotografisao sa djecom sa katuna sa kojom smo razgovarali na dobrom engleskom jeziku

Po prolasku katuna Glođanski stanovi staza ponovo prelazi potok i blago naviše makadamskim putem penje se na prevoj iznad Donjeg Štedima (početka staze). Prevojem ide više kolskih travnatih puteva ali orjentacija za dalji pravac kretanja može poslužiti usamljenih spomenik u blizini kojeg treba proći prije ulaska u jasno vidljivu stazu koja sa prevoja nastavlja pravo naniže prema sjeveru. Pastirsku staza ide kroz nisku jelovu šumu, sa koje su prelijepi vidici na kamenite obronke ispod vrhova Žlijeb i Rusolija. Nailazimo pored staze na borovnice i izuzetne primjerke ljekovitog bilja (trave za utrobicu-Gentiana asclepiadea radix). Spuštate se u dolinu, prelazite potok i ulazite na makadamski koji Vas dovodi do parkinga (početka staze), na koji način se zatvara polukružni put oko masiva Ahmica

--

--