Njegoš - Ravna glava 1.721 mnm, najviši vrh

Početak staze: 1.480 mnm, sa raskrsnice šumskih puteva.
Cilj: Ravna glava, najviši vrh 1.721 mnm.
Visinska razlika: 241 m.
Težina staze: srednja II.
Dužina staze: 3,10 km.
Vrijeme potrebno za uspon: 1 h 50 min.
Voda na stazi: nema. Na regionalnom putu Nikšić - Gacko u mjestu Presjeka, postoji odličan izvor ( par stotina metara desno od kafane “ Duški klanac ”).
Opasnosti: nema - uz uslov da se držite opisane staze. Inače, veći dio Njegoša je teško prohodan, te bi svako odstupanje od opisane staze bilo avanturizam.. Postoji opasnost od divljih životinja, jer planina Njegoš je (zajedno sa Golijom) stanište medvjeda !
Markacija: nema (postoji samo ponegdje..).
Kutija sa pečatom i upisna knjiga: nema.
Kondiciona spremnost: srednja.
Period godine najpovoljniji za uspon: proljeće, ljeto, jesen.

Kratak opis staze:

Planinarska tura koja pruža izvanredan pogled na Vojnik, Moračke planine, Boljske grede, Buručkovac, Durmitor, Goliju, Bioč, Volujak, Gacko, Krstac, Orjen, Lovćen , Rumiju, Maganik, Prekornicu, Garač, Pusti Lisac, i dr.

Njegoš planina (42° 53’ 60”/18° 45’ 00” ) je pozicionirana sjeverozapadno od Nikšića i pruža se smjerom od sjeverozapada ka jugoistoku ( dinarski pravac ). Usljed kraškog terena siromašna je površinskim vodama, a kao i druge planine takvih struktura obiluje vrtačama, jamama, pećinama i sličnim formama.

U istorijskom smislu poznata je kao mjesto u kojem su živjeli preci dinastičke porodice Petrović, koji su se po predanju u XV vijeku doselili iz Bosne(okolina Zenice) u selo Muževice, i potom u istom vijeku preselili na Njeguše.

Asfaltni put za Njegoš vodi iz Nikšića ka Gacku (postoji tabla - putokaz na gradskoj zobilaznici ), pa preko Presjeke, Donjih i Gornjih Srijeda. Od Presjeke sa lijeve strane puta pruža se Njegoš planina i prvo ugledamo vrh Kijac ili Kijaci (1.608 mnm), a od Donjih Srijeda pojavljuje se i najviši vrh Njegoša -Ravna glava (krajnje desno). U Gornjim Srijedama (Mramorje) se sa regionalnog puta ulijevo odvaja makadamski - šumski put koji vodi prema Njegošu. To mjesto (raskrsnicu) lako je pronaći, jer sa njega je vidljiv vrh Kijac (lijevo), a desno je Ravna glava. Inače, od Presjeke (pomenute kafane) do raskrsnice na kojoj se skreće za Njegoš ima 8,4 km. Prilazni, makadamski put 
(prilično dobar za terenca) je dužine 7,60 km, pri čemu se u odnosu na regionalni asfaltni put savlađuje 540 mnm i stiže na kotu od 1.480 mnm 
(raskrsnica), gdje ima dovoljno prostora za parking. Sa raskrsnice počinje planinarska staza desnim krakom puta ( postoji natpis “ Ravna glava ” na kamenu sa lijeve strane puta). Narednih 700 - 800 m staza ide lošim makadamskim putem, sa kojeg se pri njegovom kraju vidi vrh Ravna glava. Tokom pješačenja ka vrhu gusta šuma gotovo u potpunosti onemogućava poglede. Planina je bogata šumom te možete sresti radnike koji obavljaju poslove ekspolatacije drvne građe. Na kraju tog puta se odvajaju tri pješačke staze (prilično zarasle u travu i nisko rastinje - obratite pažnju na markacije !). Nastavljate dalje srednjom stazom, koja je takođe nekadašnji šumski put, sada zarastao u šiblje. U početku se vidi par markacija, ali potom ih nema.. Od tog mjesta pa sve do izlaska na travnate, gole površi ispod najvišeg vrha Njegoša treba se “snalaziti na terenu”, a to je ujedno i najteža dionica staze. Čitav taj dio staze ima oblik krivudave linije, što treba imati u vidu za lakše snalaženje. Penjati se treba postepeno, pri čemu faktički prolazite ispod oboda tri šumske udoline, od kojih prve dvije udoline prolazite ispod lijevog oboda (druga je veća), a treću udolinu prolazite ispod desnog oboda (ova je najmanja i nalazi se ispod samog vrha). U prvoj udolini ide se nekadašnjim šumskim putem koji je sada zarastao u travu i šiblje, pa naprijed postepeno dobijajući na visini (proći ispod kamenih gromada - ne peti se na njih !). Po prolasku tog dijela staze ulazi se u prostranu udolinu relativno čistu, jer je obrasla visokim drvećem. Treba je proći lijevim, gornjim obodom - radi se o kosoj padini, čistoj i preglednoj. Na ovom dijelu, a i u prvoj udolini, nikako ne izlaziti na vršni greben jer bi se u tom slučaju ušlo u veoma nepristupačan i težak teren. Dakle, središnju (najdužu) udolinu prolazite kosom, čistom padinom pored visokih stabala drveća i postepeno dobijajući na visini izlazite na prevoj iznad treće (posljednje) udoline. U ovom slučaju radi se o jednoj kružnoj uvali obrasloj rijetkim drvećem, prečnika svega stotinak metara. Ona se obidje desnim obodom, sredinom strane i napokon izlazite iz šume na travnate, prostrane i strme površi ispod samog vrha, koje su dijelom ispresijecane manjim kamenim nizovima i zidovima, kroz koje je jednostavno pronaći prolaz i - stižete na vrh.

Vrh je travnat, veoma prostran, ravan (po čemu je i dobio ime) i bezbjedan. Na vrhu postoji mala piramida od nabacanog kamenja , a na kamenoj ploči u blizini je upisano: “Njegoš Ravna glava 1721 mnm”. Pogled sa najvišeg vrha Njegoš planine je izvanredan u svim pravcima.

Pored Ravne glave (1.721 mnm) ostali najviši vrhovi Njegoša su: Bukova kita (1.624 ), Kijac (Kijaci 1.608 i 1.594), Oštrikovac (1.604 ), Planinica (1.520 ), i dr.

Prilaz najvišem vrhu Njegoša je moguć i sa jugoistočne strane, smjerom Trepča - Busak - Cerak.

Atraktivnost ture (1 - 5): 4


3D Google mapa prilaznog puta


3D Google mapa staze


Prilazni put za planinu Njegoš ide iz Nikšića za Gacko, sa zaobilaznice prema Jasenovu Polju (Šavnik, Plužine). Regionalni, asfaltni put širine 6 m prolazi slabo naseljenim područjem i nakon 10 - tak kilometara stiže se u Presjeku, naselje sa par kuća, grobljem, crkvom i kafanom.


U Presjeci se možete snabdjeti vodom pošto na početku istorijski poznatog klanca Duga, gdje par stotina metara nadesno od kafane postoji odličan izvor do kojeg se može prići i vozilom.


Nakon Presjeke put nastavlja prema Donjim i Gornjim Srijedama. Lijevo od puta pojavljuje se masiv Njegoša.. Nakon 8,4 km od kafane na Presjeci stiže se do raskrsnice (Mramorje, Gornje Srijede) na kojoj se skreće lijevo za planinu Njegoš (vrh Ravna glava). U blizini raskrsnice postoje ostaci starih objekata, kao i bistijerna koja je još uvijek u upotrebi.


Od ovog mjesta sa 940 mnm kreće relativno dobar makadamski, šumski put, kojim se nakon 7,60 km izlazi na 1.480 mnm, čime se ukoliko posjedujete terensko vozilo, značajno olakšava uspon na najviši vrh Njegoša. Čitavom dužinom put prolazi kroz šumu (na putu i pored njega su primijetne aktivnosti šumskog preduzeća). Sa pojedinih djelova puta vidljiv je vrh Kijac.


Na prvoj slici dolje je raskrsnica na kojoj treba parkirati vozilo. Odavde ulijevo ide šumski put, ali njime se udaljava od najvišeg vrha Njegoša.. Nastavljate desnim krakom narednih 700 - 800 m po lošem makadamskom putu, pa preporučujemo da idete pješice. Oznake na kamenju lijevo pored puta kao i na samom putu su potvrda da ste krenuli u pravom smjeru (oznake postavila naša grupa). Ubrzo se pojavljuje i vrh - Ravna glava !


Na završetku lošeg makadamskog puta stižete do mjesta sa kojeg se odvajaju tri pješačke staze. Nastavlajte srednjom stazom ( označeno). U početku je staza vidljiva…


a onda se gubi u šiblju i visokoj travi…


Kroz šiblje i travu prolazite u prvom dijelu poludesno, a zatim polulijevo dok ne izađete na čistiji teren.. Pojavljuje se visoko drveće i kameni blokovi lijevo, na vršnim grebenima. Držite se šume, čistijeg terena, postepeno se penjući kosom padinom pri čemu kameni blokovi ostaju iznad Vas (nikako se ne peti na vršni greben !). Ubrzo izlazite iz šume i pojavljuju se prostrane travnate površi ispod vrha.


Ka vrhu dalje lako birate putanju, po prostranim padinama..


Sam vrh je prostran, gotovo ravan i bezbjedan. Na njemu je piramida od nabacanog kamenja i kamena ploča sa natpisom o nazivu i visini vrha.


Pogled sa najvišeg vrha Njegoša na okolinu.