Uvod

--

Prirodu i planinske vrhove zavolio sam još u djetinjstvu i mladosti koje sam proveo u roditeljskoj kući u Kolašinu, pored rijeke Tare, u okruženju prelijepih planina Bjelasice i Sinjavine.

Najveći dio vremena provodili smo u prirodi, bilo putujući kilometrima do škole ili kroz razne dječje igre i sportove za koje smo imali uslova. Uspinjali smo se na okolne vrhove, išli u ribolov na brzake bistre Tare, a zimi se skijali sa padina Ključa, Bjelasice i Vučja.

Izgleda da je to bilo od velike koristi prilikom naših kasnijih pohoda na vrhove planina Crne Gore.

Inače, iako sam različitim povodima posjećivao i obilazio razne djelove Crne Gore, planinarenjem sam se počeo ozbiljnije baviti tek od 2010. Jednostavno, desilo se da je jedan kratak uspon na Krnovsku glavicu (1.634 mnm) sa koje se pruža izvanredan pogled na Drobnjak, probudio moju prikrivenu želju za druženje sa planinama..

Zatim je slijedio lagani uspon na Ostrvicu 1.836 mnm (Krnovo), gdje sam sa prijateljem Draškom Kneževićem, uživao u prekrasnim pogledima na okolne vrhove Moračkih planina, Vojnika, Durmitora..

Radi sticanja neophodnih znanja o planinarstvu započeli smo nabavku planinarske literature i opreme.

Zavisno od vremenskih uslova, obavljali smo uspone na planine svih djelova Crne Gore, te smo se za 4 - 5 godina uspeli na preko 100 vrhova. Našim pohodima ubrzo su se pridružili moja supruga Sonja, prijatelj Vojislav Đurović, a povremeno i drugi prijatelji i poznanici.

Planinarske ture smo organizovali samostalno, uz korišćenje terenskog vozila do početnih tačaka za obavljanje uspona, s time da ono za pojedine ture nije potrebno, dok je u nekim slučajevima od velike pomoći za lakši izlazak na vrh.

Želja nam je da kroz blog „Vrhovi Crne Gore“ opišemo kako se na: najbrži, najjednostavniji i najbezbjedniji način može izvršiti uspon na najznačajnije vrhove crnogorskih planina.

Prije polaska na svaku od planinarskih tura ozbiljno smo se pripremali : od praćenja vremenske prognoze, pripreme opreme, hrane i pića, do proučavanja informacija iz raznih publikacija, sa interneta, a posebno planinarskih vodiča:

  • Vodič za Planinare, autori D.Vincek, Ratko R. Popović i Mijo Kovačević,
  • Durmitor i kanjon Tare, autor Branislav Cerović,
  • The Mountains of Montenegro: A Walker’s and Trekker’s Guide, author Rudolf Abraham,
  • Plavsko - gusinjske Prokletije četrdeset planinarskih staza, autor Rifat Mulić,
  • Planinarski vodič kroz Žijovo, izdavač Planinarski klub Gorica Podgorica,
  • Planine centralne Crne Gore - planinarski vodič, autori Željko Musović, Duško Popovac i Igor Dončević,
  • Primorsko planinska transferzala Orjen - Lovćen - Rumija - vodič, izdavač: Planinarski savez Crne Gore,
  • Bjelasica,Vodič za planinare, izdavač Regionalna turistička organizacija Bjelasica i Komovi u saradnji sa opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Kolašin i Mojkovac,
  • Sinjavina - Vodič za planinare, izdavač Regionalna turistička organizacija Bjelasica i Komovi u saradnji sa opštinama Kolašin i Mojkovac,
  • Planinarska transferzala „Planinama Crne Gore“ izdavač Planinarski savez Crne Gore ,

Tu su i razne mape planina: topografske karte 1 : 25.000, izdavač i štampa Vojnogeografski institut Beograd; Durmitor i kanjon Tare, izdavač Nacionalni park Durmitor; Peaks of the Balkans, izdavač Huber Kartographie GmbH, Germany; Durmitor - Planinarska turistička karta 1:50.000, izdavač Nacionalni park Durmitor; Prokletije, planinarenje i biciklizam - karta 1:50.000, izdavač Lokalna turistička organizacija Plav, kao i internet prezentacije planinarskih klubova i pojedinaca.

Međutim, na osnovu naših dosadašnjih iskustava u obilaženju crnogorskih planina stekli smo utisak da i pored postojećih materijala koje smo pomenuli, ljubiteljima planina mogu biti od koristi i naša zapažanja i opisi pojedinih staza. Takođe, brojne fotografije koje smo napravili na našim turama, mogu posjetiocima bloga omogućiti da se uvjere u ljepote naših planina, a onima koji su već posjetili ta mjesta, da osvježe sjećanja na divne pejzaže crnogorskih planina..

Želja nam je da prenesemo lični doživljaj pojedinih planina, staza i planinskih vrhova, ali uz što tačnije navođenje podataka. Veći dio podataka o nadmorskim visinama početaka staza utvrđivali smo sami, a snimanje staza gps uređajem nijesmo radili (imamo namjeru..).

Prostor Crne Gore podijelili smo na tri oblasti: primorsku, središnu i sjevernu (u zavisnosti od geografskih karakteristika), a dat je i prikaz pješačkih staza, tj. laganijih tura koje se odnose se na pješačenja do nekih tačaka zanimljivih sa geografskog ili istorijsko - kulturnog aspekta . Prezentacija još uvijek nije cjelovita jer nedostaju pojedini djelovi Crne Gore koje nijesmo obišli ( planiramo u najskorijem periodu ). To se odnosi na dio Prokletija i nekih planina sjeverozapadnog dijela Crne Gore.

Opis planinskih tura će biti prezentovan u okviru 4 ( četiri ) segmenta, i to:

I. Tekstualni opis - konkretne ture sa ocjenom karakteristika staze i zapažanjima,

II. 3D Google mapa - sa ucrtanim prilazom do početne pozicije staze,

III. 3D Google mapa - konkretne staze sa podacima o putanji i nadmorskoj visini starta i cilja,

IV. Fotografije - sa svih planinarskih tura koje najvjernije dočaravaju i približavaju ambijent, uz tekstualna pojašnjenja.

Blog sadrži i planinarske ture koje ne opisuju „osvajanje vrhova“, već lagane šetnje Primorskom ili Planinskom transferzalom koje takođe donose sva planinarska zadovoljstva..

Težina staza je gradirana u 3 nivoa: laka, srednja i teška a u okviru ovih nivoa postoje 3 stepena težine I, II i III.

Za ocjenu težine pojedine staze korišćeni su sljedeći parametri:
-visinska razlika u mnm između početka staze i cilja, uključujući i denivelacije na stazi,
-dužina staze i
-težina terena na stazi.

Odlazak u planinu je uvijek poseban čin, nalik hodočašću. Planini pristupaj smireno i sa poštovanjem.. poštovaće i ona tebe. Moglo bi se reći : poštuj pravila prirode i biće ti uzvraćeno njenim čarima.

Planina ima i svoje ćudi.. često se na planini za pola sata promijene po 2 - 3 godišnja doba, te se to mora imati u vidu radi izbjegavanja opasnosti koje tada nosi planina..

Probleme i nervozu ostavi kod kuće, te ćeš tako moći doživjeti sve draži planine..

Planina očara ljude te ponekad vrijeme teče, a da niko ne progovori.. Preporučujemo Vam knjige: „Ka visinama i ćutanju “, autora Raška Dimitrijevića, poznatog profesora beogradskog univerziteta, u kojoj opisuje svoje doživljaje sa planinarenja, kao i knjigu „Crnogorske planine“, putopisi i zapisi, koju su priredili : Vukić Pulević, Danijel Vincek i Vasilije Bušković.

Vjerujemo da će Vam odlazak u planinu, kao i osvajanje nekog od vrhova, pružiti istinski doživljaj i pravo zadovoljstvo koje ćete prenijeti i na Vaše prijatelje…

Svjesni smo da ima i onih koji se pitaju šta mi to tražimo i zbog čega idemo, u često puta, divlje i nepristupačne crnogorske planine.. Međutim, ubijeđeni smo da će ljubitelja planina biti sve više, kao i da će i savremeni, gradski način života, podstaći ljude da potraže svoj mir u druženju sa prirodnim ljepotama.

Nadamo se da postoje pojedinci među novim ljubiteljima planinarenja, kojima će ovaj blog biti od koristi pri namjeri da započnu druženje sa planinama, te da će na lakši i bezbjedniji način osvajati vrhove prelijepih crnogorskih planina.

Biće nam veliko zadovoljstvo ako se to dogodi..!

Pozdrav svim sadašnjim i budućim prijateljima planinarima i ljubiteljima crnogorskih planina !

Autor bloga,
Predrag Popović

--

--